Vijest

Upis djece u matičnu knjigu rođenih neriješen i nakon osam mjeseci od povratka iz Sirije

23. Jula 2020.15:06
Nakon što se u junu govorilo o mogućem upisu djece povratnika iz Sirije u matičnu knjigu rođenih, za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) je potvrđeno kako je upis i dalje nemoguć budući da su matični uredi odbili zahtjeve za upis, a do izmjena Zakona o vanparničnom postupku još uvijek nije došlo.
Djeca u sirijskom kampu. Izvor: Wikicommons

Udruženje “Vaša prava BiH” je, nakon razgovora s majkama djece, pred matičnim uredima pokrenulo upravne postupke za upis 11 djece u matične knjige rođenih. Oni su deportovani 19. decembra iz Sirije u BiH.

Premda iz udruženja smatraju da su se ovi predmeti mogli okončati upravnim postupkom slijedom Ustava BiH i ratificiranih međunarodnih konvencija rukovodeći se principom “najboljeg interesa djeteta”, matični uredi su njihove zahtjeve odbili.

Žalbu na ovakvo rješenje matičnih ureda udruženje je uputilo Federalnom ministarstvu unutrašnjih poslova (FMUP).

Iz Misije OSCE-a u BiH su kazali kako su oni, zajedno s Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM), pružili podršku uspostavi dijaloga među institucijama s ciljem iznalaženja alternativnog pravnog postupka kojim bi se osigurao upis djece u matičnu knjigu rođenih.

“Ova podrška rezultirala je pokretanjem postupka u ime porodica pred prvostepenim tijelima na općinskom nivou od strane nevladine organizacije ‘Vaša prava’, u skladu sa Zakonom o upravnom postupku FBiH. S nestrpljenjem očekujemo ishod”, navode iz OSCE-a.

“Razlog zbog kojeg su matični uredi odbili postupke upisa djece jeste to što ne postoji niti jedan inostrani dokument koji sadrži podatke o rođenju i roditeljima djeteta koji bi mogli biti dokaz za krvnu vezu majke s djetetom”, kažu u udruženju, pojašnjavajući kako je jedan od osnova za sticanje državljanstva BiH samo porijeklo osobe čiji su roditelji, ili jedan od roditelja, državljani BiH ili FBiH.

Iz udruženja su predlagali da se, u skladu sa Zakonom o upravnom postupku, provede dokazni postupak saslušanjem stranaka i svjedoka na okolnosti rođenja djece, te eventualno da se provede i dokaz vještačenja putem DNK analize majke i djeteta.

“Mišljenja smo da najveću prepreku predstavljaju restriktivne odredbe Zakona o matičnim knjigama FBiH, koje izmjenama Zakona o matičnim knjigama iz 2014. godine brišu odredbe koje su omogućivale da se upis u matične knjige izvrši i na osnovu drugih dokaza, a ne isključivo izvoda iz matične knjige rođenih na internacionalnom obrascu”, pojašnjavaju.

Čekanje na izmjene Zakona o vanparničnom postupku jedina opcija

Aljoša Čampara, ministar FMUP-a, za BIRN BiH je kazao kako je jedini način upisa djece u matičnu knjigu rođenih izmjena Zakona o vanparničnom postupku, na način da ga se izjednači sa onim u Republici Srpskoj.

“Mi, pored najbolje namjere, svjesni prava djeteta, moramo raditi u skladu sa zakonom. Ministarstvo pravde treba po hitnoj proceduri poslati izmjene zakona”, rekao je Čampara.

Samir Suljagić, direktor Centra za socijalni rad u Sarajevu, kaže kako su se dosad pravile raznorazne improvizacije za ostvarivanje prava djece povratnika, ali da je to više neodrživo.

“Ta djeca su pravno nevidljiva”, naglašava Suljagić, pojašnjavajući kako su “ostvarivanje prava na zdravstveno osiguranje, socijalna prava i upis djece u školu i vrtiće vezani za identifikacione dokumente”.

Kako on kaže, sva rješenja dosad su bila alternativna i ključna je izmjena Zakona o vanparničnom postupku.

Iz Ministarstva pravde Federacije BiH su na upit BIRN-a BiH rekli kako je procedura izrade Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku okončana.

“Pribavljena su mišljenja Federalnog ministarstva finansija i Ureda za zakonodavstvo i usklađivanje s propisima Evropske unije, te će nakon završavanja postupka lektorske obrade navedenog teksta isti biti upućen Vladi FBiH na postupanje”, navedeno je u odgovoru.

Iz Misije OSCE-a podsjećaju kako je Vlada FBiH u februaru usvojila zaključke o izmjenama i dopunama Zakona o vanparničnom postupku, ali da procedura do danas nije pokrenuta i teško je predvidjeti vremenski okvir usvajanja od strane Parlamenta FBiH.

“S obzirom na značaj zaštite najboljeg interesa djece, te značaj prevencije nasilnog ekstremizma u ovom specifičnom demografskom okruženju, od ključne je važnosti da relevantne institucije, kao visokoprioritetno pitanje, osiguraju upis ove grupe djece povratnika u matičnu knjigu rođenih. Time bi se ovoj djeci omogućilo da budu priznata od strane države i da dobiju pristup svim pravima koja im pripadaju u skladu s relevantnim međunarodnim dokumentima, Ustavom BiH i državnim zakonima”, kažu iz OSCE-a.

 

    Nermina Kuloglija