Vijest

Međunarodni dan pravde: Bez strategije za ratne zločine i u znaku nezadovoljstva radom institucija

17. Jula 2020.16:48
Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini u povodu Međunarodnog dana pravde poziva na usvajanje Revidirane državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina, a iz udruženja žrtava poručuju kako su, 25 godina nakon rata, nezadovoljni radom pravosudnih institucija.
Sud BiH. Izvor: BIRN BiH

Revidirana državna strategija za rad na predmetima ratnih zločina, za koju je 2018. godine Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) dalo saglasnost, još uvijek nije usvojena pred Vijećem ministara BiH.

Kathleen Kavalec, šefica Misije OSCE-a BiH, na svom Twitter profilu je pozvala vlasti da usvoje Revidiranu strategiju, kako bi se borili protiv nekažnjivosti za najteže ratne zločine i osigurala pravda za žrtve.

Nezadovoljstvo procesuiranjem ratnih zločina i neusvajanjem strategije izrazili su i predstavnici udruženja žrtava iz naše zemlje.

“Malo se pažnje posvećuje ratnim zločincima za koje je Međunarodni krivični sud za bivšu Јugoslaviju (MKSJ) ustupio dokumente Sudu BiH na daljnje procesuiranje sa oznakom ‘A’”, kazala je Bakira Hasečić iz Udruženja “Žena – žrtva rata” za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Kako je rekla Hasečić, uskoro će isteći i rok za procesuiranje “nižerangiranih” slučajeva čije je izvršenje trebalo biti do 2023. godine, te smatra da se dosad nije uradilo dovoljno.

“Uspjelo se prilično, ali koliko je moglo i koliko može, nije se učinilo”, kazala je Hasečić, dodavši da su odgovorni za ratne zločine i dalje na slobodi.

Milan Mandić iz Udruženja porodica nestalih Sarajevsko-romanijske regije se pita “šta će biti i kada istekne Revidirana strategija”, sumnjajući u to da će se išta uraditi.

“Kakve strategije poslije 30 godina? Ja sam vjerovao u prethodnu strategiju, učestvovao sam u njenom donošenju misleći da će se realizirati, ali ništa”, rekao je Mandić.

Kako je kazao, od prvih nestanaka je prošlo skoro 30 godina, a posmrtni ostaci nisu nađeni, što bi bila utjeha za sve porodice.

Josip Drežnjak, predsjednik Udruge hrvatskih stradalnika “Grabovica 93”, rekao je za BIRN BiH kako je posao pravosudnih institucija najbolje mjeriti po rezultatima, te da je dosadašnjim rezultatima on nezadovoljan.

“Ja vjerujem u svoju državu u kojoj živim i vjerujem da svako radi svoj posao, ali to nam djeluje malo sporo”, kazao je Drežnjak.

Kako je rekao, on se danas ne može osjećati pozitivno budući da posmrtni ostaci stradalih još uvijek nisu pronađeni.

“Ne možete se nikako osjećati pozitivno. Ja se opet vraćam na pronalazak tijela – najviše bih volio da se pomogne da se tijela pronađu. Nije bitno koje je ko nacionalnosti, ali da se nađu tijela. Bitna je jedna kost kad se nađe, a ne tijelo”, kazao je Drežnjak.

Revidirana strategija podrazumijeva da se na državnom nivou procesuiraju samo najsloženiji predmeti, dok svi ostali trebaju biti prebačeni na entitetski nivo, čime se predviđa izvršenje ovih predmeta do 2023. godine.

Ova strategija je nastala nakon što je 2015. istekao rok od sedam godina za procesuiranje najsloženijih predmeta ratnih zločina na državnom nivou.

Kako se u Revidiranoj strategiji navodi, u Tužilaštvu BiH postoji više od 550 neriješenih predmeta u kojima je imenovano više od 4.500 poznatih počinilaca i isto toliko predmeta u kojima počinilac nije poznat.

Jedan od njenih ciljeva je i osiguranje efikasnog raspoređivanja predmeta na niže sudove, čija dinamika do sada nije bila adekvatna.

“Neravnomjerna raspodjela predmeta te procesuiranje manje složenih predmeta od Tužilaštva i Suda BiH su, između ostalog, jedan od uzroka neefikasnog procesuiranja najsloženijih predmeta ratnih zločina”, stoji u novoj strategiji.

Predsjednik Mehanizma za međunarodne krivične sudove (MMKS) Carmel Agius, tužilac Serge Brammertz i registrar Abubacarr Tambadou su povodom Međunarodnog dana pravde izjavili kako je ovo dan kada žele naglasiti da je međunarodna pravda važnija nego ikad – kako međunarodnoj zajednici, tako i žrtvama masovnih zločina.

“Kako se osvrćemo na stanje međunarodne krivične pravde, moramo se prisjetiti i stravičnih događaja koji su galvanizirali međunarodnu zajednicu sredinom 1990-ih: genocid u Ruandi i genocid u Srebrenici”, navodi se u izjavi, kao i da je u posljednjih 25 godina pravosuđe značajno promijenjeno zbog ovih slučajeva.

U izjavi stoji kako će Mehanizam u Haagu uskoro dovršiti postupak u okviru žalbe Ratku Mladiću, suđenje Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću, te nastaviti podržavati nacionalne sudove u bivšoj Jugoslaviji koji nastavljaju rad MMKS-a, podsjećajući kako je ovo dan u kojem se treba odati počast žrtvama i svjedocima širom svijeta.

“Ovaj dan pripada njima i njihovoj hrabrosti da se suprotstave nepravdi i nastave ispričati svoje priče. Priče o premlaćivanju, mučenju, seksualnom napadu ili prisiljavanju iz svojih domova. Priče o gledanju članova porodice, voljenih osoba ili komšija koji su izloženi ovim strašnim zločinima. Pozdravljamo sve svjedoke koji su, često na veliku ličnu žrtvu, vjerovali Međunarodnom krivičnom sudu za Ruandu, Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju i Mehanizmu, i pronašli riječi za opisivanje ovih neizrecivih iskustava kako bi se pravda mogla dostići”, navedeno je.

 

    Nermina Kuloglija-Zolj