Nedjelja, 9 Marta 2025.
Sedmični pregled našeg najboljeg materijala
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English


Radovan Karadžić Izvor: MICT

Vijeće Mehanizma ranije je odbilo razmatrati zahtjev Karadžićeve Odbrane, a Agius je sada donio odluku o odbijanju zaključujući da nije dozvoljeno ponovno razmatranje ranije odluke Mehanizma.

U ranijoj odluci koju potpisuje sudija Burton Hall navodi se da Vijeće kojim predsjedava nema nadležnost da se bavi pitanjem diskvalifikacije nekadašnjeg i trenutnog predsjednika Mehanizma – Theodora Merona i Carmela Agiusa.

“Nastojanja Radovana Karadžića da propagira navode o percepciji pristrasnosti kako bi došao do svoje željene odluke moraju biti odbačena, a njegov advokat bi se trebao uzdržati od dostavljanja ovakvih podnesaka Mehanizmu”, stoji u odluci.

Karadžić je 20. marta 2019. godine pred Mehanizmom pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora za genocid počinjen u Srebrenici te zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja. Proglašen je krivim za genocid u Srebrenici, progone širom BiH, terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Presudom je oslobođen krivice za genocid 1992. godine.

Nakon izricanja presude tražio je njeno preispitivanje, kao i odluke o povećanju kazne sa 40 godina na doživotnu. Ovaj zahtjev odbio je sudija Agius, nakon čega je Karadžić ponovo uputio žalbu, navodeći da bi o tome trebao odlučivati sudija Jean-Claude Antonetti, a ne predsjednik Agius ili najiskusniji sudac Meron.

Karadžić je tražio da sudija Antonetti odluči o njegovoj žalbi u svom zahtjevu za isključenje Agiusa i Merona iz odlučivanja jer je smatrao da su pristrasni – s obzirom da su ranije u drugim predmetima osuđivali njegove podređene na doživotne kazne zatvora.

Agius je nakon toga formirao Vijeće od trojice sudija da donesu odluku, ali su oni odbili razmatrati Karadžićev zahtjev.

U današnjem podnesku Agius navodi da je ranijim zaključkom Vijeća odlučeno da se radi o administrativnoj odluci koju u svom kapacitetu donosi predsjednik.

“Za to ja ne mogu biti subjektom zahtjeva za diskvalifikaciju”, kazao je Agius na osnovu čega je zaključio da Karadžićevom zahtjevu nedostaje zakonsko uporište.

“Karadžić je propustio da demonstrira bilo kakvu grešku u zaključcima, što je sukladno uspostavljenoj jurisprudenciji potvrđujući da niti Statut niti Pravila ne pružaju zakonski okvir za žalbu na konačnu presudu ili bilo koji njen dio”, naveo je Agius.

On je u svojoj odluci još naveo da Karadžić pokušava da izdvoji svoj slučaj od ostalih slučajeva.

Najčitanije
Saznajte više
Međunarodne organizacije podsjetile na obavezu poštivanja odluka Ustavnog suda
Ured visokog predstavnika, Delegacija Evropske unije i Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini podsjetile su u svojim saopštenjima na obavezu poštivanja odluka Ustavnog suda BiH koji je danas privremeno van snage stavio zakone usvojene u Narodnoj skupštini Republike Srpske, dok je Milorad Dodik izjavio da nije kršio nijedan zakon u skladu sa Ustavom i da nije dostupan Državnom tužilaštvu.
Ustavni sud BiH van snage stavio zakone usvojene u Narodnoj skupštini RS-a
Ustavni sud Bosne i Hercegovine privremeno je van snage stavio zakone usvojene u Narodnoj skupštini Republike Srpske prošle sedmice, koji, između ostalog, zabranjuju rad državnih pravosudnih i istražnih institucija u RS-u, predviđaju uspostavljanje entitetskog Visokog sudskog i tužilačkog savjeta, te zakon koji predviđa veću kontrolu nad nevladinim organizacijama i medijima.
Naredne sedmice presuda za zločine u Bužimu
Imaju li službenici SIPA-e osnov da tuže BiH?