Utorak, 4 novembra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Podaci sa portala javnih nabavki pokazuju da je kroz 23 direktna sporazuma ovaj biro dobio skoro 74.000 KM za usluge, najveći broj njih u 2019. godini.

Sve javne nabavke koje je ovaj biro dobio od Velike Kladuše, o kojima su dostupni podaci na portalu nabavki, provedeni su direktnim sporazumom. Prema Zakonu o javnim nabavkama provođenje ove nabavke predviđeno je za nabavke male vrijednosti do 6.000 KM.

Institucije u ovim postupcima nakon ispitivanja tržišta traže ponude od jednog ili više ponuđača i pregovaraju sa njima o cijeni. Zbog malog iznosa koji je predviđen za ove vrste nabavki, one ne podrazumijevaju nivo transparentnosti niti mogućnosti konkurencije kao što je to slučaj u drugim vrstama nabavki poput otvorenih.

U nazivu direktnih sporazuma koje je Velika Kladuša sklopila sa Projektnim biroom S.E.N.S.S.A, o kojima postoje podaci na portalu javnih nabavki, najčešće se navodi samo da je riječ o uslugama nadzora.

Od tendera za koje postoje podaci navode se usluge izrade idejnog i glavnog projekta objekta mjesne zajednice Polje i izrada elaborata etažiranje garaža i procjena tržišne vrijednosti u ulici Tone Hrovata, usluga nadzora nad izvođenjem radova regulacije rijeke Grabarske, izrade projekta izvedbenog stanja “Prihvatnog centra za pse lutalice”; usluge izrade idejnog i glavnog projekta i usluge nadzora za rekonstrukciju i nadogradnju poslovnog objekta u Todorovu za potrebe Općine Velika Kladuša.

Direktni sporazumi Općine Velika Kladuša sa Projektnim biroom S.E.N.S.S.A

Iz Federalne uprave policije danas je saopšteno da je započeta akcija kodnog naziva “Mreža” u kojoj se dokumentuju lica “koja se sumnjiče za izvršenje više koruptivnih krivičnih djela” povezanih sa zloupotrebom položaja, povredom ravnopravnosti u vršenju privrednih djelatnosti, nesavjesno poslovanje, sklapanje štetnog ugovora i stvaranje monopolističkog položaja na tržištu.

Uz prostorije Projektog biroa S.E.N.S.S.A, iz FUP-a su naveli da su pretresli i prostorije Opštine Velika Kladuša, odnosno kabineta načelnika Fikreta Abdića, koji je osumnjičeni u ovom slučaju, Službe za finansije i kuće vlasnika projektnosg biroa te drugih udruženja.

Šest uhapšenih sumnjiči se da su neposredno djelovali kroz općinske strukture, te indirektno djelovali preko javnih preduzeća Općine Velika Kladuša, kao i indirektno i direktno kroz privatno preduzeće S.E.N.S.S.A. Velika Kladuša, u cilju sticanja protupravne imovinske koriste kako za sebe tako i druge, navodi se u saopštenju FUP-a.

Prema podacima online registra kompanija vlasnik projektnog biroa S.E.N.S.S.A je Hašim Grahović.

Od početka 2017. godine, nakon što je Abdić izabran za načelnika na izborima 2016. godine, Velika Kladuša je sklopila više od 200 direktnih sporazuma u vijednosti od gotovo milion maraka. Projektni biro S.E.N.S.S.A po ukupnoj vrijednosti dodijeljenih direktnih sporazuma na drugom je mjestu.

U tabeli BIRN-a BiH, napravljenoj na osnovu zvaničnih podataka sa portala javnih nabavki, pogledajte sve direktne sporazume koje je od početka 2017. godine sklopila Opština Velika Kladuša.

Svi direktni sporazumi koje je Opština Velika Kladuša sklopila od početka 2017. godine.

Najčitanije
Saznajte više
Reakcije na ukidanje sankcija Dodiku i saradnicima: Između “moralne rehabilitacije” i političke trgovine
Odluka američke administracije da ukine sankcije Miloradu Dodiku i njegovim saradnicima izazvala je različite reakcije - od onih iz Republike Srpske koje odluku slave kao pobjedu, do onih koje odluku vide kao rezultat političke trgovine. Stručnjaci tvrde kako će prave posljedice diplomatskih pregovora tek biti poznati.
Za ispravljanje pogrešnih identifikacija nakon rata potrebni novi uzorci krvi i više stručnjaka
Svake godine u Bosni i Hercegovini neko od porodica sazna da je ranije prepoznao i ukopao pogrešne posmrtne ostatke misleći da su njihovi najmiliji, ali takvih slučajeva moglo bi biti i više ukoliko bi sve porodice pristale da daju krv za DNK identifikaciju. Potragu za preostalim nestalim osobama usporava i nepostojanje krovne državne agencije za sudsku medicinu, kao i nedostatak forenzičkih arheologa, patologa i drugih stručnjaka koji bi posao preuzeli od međunarodnih kolega.