Vijesti

Istražna komisija Parlamenta BiH poziva trojicu sudija

17. Juna 2020.15:19
Privremena istražna komisija Parlamenta Bosne i Hercegovine za utvrđivanje stanja u pravosuđu najavila je da će kao svjedoke pozvati sudije Branka Perića, Milana Blagojevića i Farisa Vehabovića, koji su za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) potvrdili da će se odazvati i govoriti o uočenim nepravilnostima sistema.
Parlament BiH Izvor: Parlamentarna skupština BiH

Predsjedavajući Privremene istražne komisije PSBiH Damir Arnaut rekao je za BIRN BiH da je na jučerašnjoj sjednici odlučeno da će radi svjedočenja pozvati sudiju Suda BiH Branka Perića, sudiju Okružnog suda u Banjoj Luci Milana Blagojevića i sudiju Evropskog suda za ljudska prava Farisa Vehabovića.

“Komisija je zadužila sekretarijat Komisije da koordinira sa sudijama po pitanju optimalnog termina za njihova svjedočenja”, kazao je Aranut.

Sudije Perić, Blagojević i Vehabović su za BIRN BiH izjavili da će se odazvati pozivu Komisije za svjedočenje.

“Ja ne smatram da Komisija i njen rad ugrožavaju sudsku nezavisnost. Parlamentarna vlast mora znati kako funkcioniše pravosuđe. Prvi put se događa nešto što bi trebalo biti redovna praksa. Dijalog između pravosuđa i zakonodavne vlasti je neophodan u demokratskom društvu. Prosto je neshvatljivo da tog dijaloga nije bilo gotovo trideset godina”, kazao je Perić.

Zakonodavna vlast, prema riječima Perića, mora da zna za probleme pravosuđa kako bi bila u mogućnosti da kroz inicijative definiše društvene ciljeve.

“Također, pravosuđe treba da zna šta su zakonodavni ciljevi i šta se očekuje od pravosuđa. Pravosuđe ne može biti izvan društva. Nezavisnost ne podrazumijeva izolovanost od politike i ciljeva koje kreiraju politike koje konstituišu vlast. Neodgovornost pravosuđa prema društvu je postala ozbiljan problem koji se mora riješiti”, rekao je Perić.

Sudija Blagojević je kazao da on ne bi spekulisao o čemu će ga Komisija saslušavati, ali da se planira odazvati pozivu.

“Ako dobijem poziv Parlamentarne posebne istražne komisije, ja ću se tom pozivu odazvati jer je on u skladu s Ustavom BiH i Poslovnikom Predstavničkog doma Parlamentarne Skupštine BiH kojim je propisano pravo Parlamenta BiH, oba njegova doma da formira ovakve komisije i da one mogu da se bave svim pitanjima o javnog interesa uključujući i pitanje rada i pravilnosti rada pravosuđa u BiH”, naveo je Blagojević.

Faris Vehabović, sudija Evropskog suda za ljudska prava, kazao je da će ono što će zvanično reći biti ograničeno njegovom funkcijom.

“Ni u kom slučaju ne dovodeći sebe u poziciju da budem u bilo kakvom konfliktu interesa u vezi sa funkcijom koju trenutno vršim tako da mislim da svaki sudija i treba da se ponaša. A što se tiče samog stanja u pravosuđu dovoljan je podatak sama činjenica da je formirana i počela sa radom ta Komisija i da će ispitivati stanje u pravosuđu dovoljno govori kakva je percepcija javnosti”, kaže Vehabović i dodaje da bez ozbiljnih promjena u sistemu pravosuđa percepcija javnosti se neće popraviti.

Arnaut je rekao da će Komisija na svojoj idućoj sjednici, koja će biti održana krajem juna ili početkom jula, osim sudija, pozvati direktore Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije i Agencije za javne nabavke BiH.

Naglasio je da je Komisija usvojila Program rada, koji precizira da će obaviti sva saslušanja i pribaviti sve izvještaje do kraja 2020. godine, te dostaviti svoj Izvještaj i predložene izmjene zakonskih rješenja najkasnije do juna 2021. godine.

“Komisija je odlučila da zatraži od Visokog sudskog i tužilačkog vijeća odgovore na pitanja da li Tužilaštvo BiH koristi CMS ili neki drugi sličan sistem za potrebe dodjeljivanja predmeta pojedinačnim tužiocima, ukoliko Tužilaštvo ne koristi takav sistem za potrebe dodjeljivanja predmeta, ko odlučuje o dodjeljivanju predmeta u Tužilaštvu BiH, ukoliko Tužilaštvo BiH ne koristi takav sistem za potrebe dodjeljivanja predmeta, da li je VSTV odobrio takvu praksu, ukoliko jeste, kada i na čiji zahtjev, da li bilo koje drugo tužilaštvo u BiH predmete dodjeljuje pojedinačnim tužiocima bez korištenja CMS ili sličnog sistema”, kazao je Arnaut.

Dodao je da Komisija od Vijeća ministara BiH traži sve informacije o postupanju nadležnih institucija u vezi s uspostavom širih pravila i jačanja sankcija po pitanju sukoba interesa nosioca pravosudnih funkcija, uključujući njihove bliske srodnike. Od Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) zatražene su i informacije o svim donacijama u periodu između 15. marta do 31. maja 2020. godine, sa nazivom uvoznika i donatora, opisom i vrijednošću robe i podacima o krajnjem korisniku.

Od UIO-a Komisija traži da dostavi detaljno sve podatke (proizvođač, zemlja porijekla, prodavac, iznos i količina i datum uvoza) u vezi s uvozom respiratora u BiH od strane preduzeća “Srebrna malina” i “Medietic”, kao i detaljne podatke o uvozu medicinske opreme za pokretnu bolnicu od strane preduzeća “Balkan Global”.

“Komisija od Agencije za lijekove BiH traži da dostavi detaljno sve podatke o izdavanju dozvole za interventnu nabavku respiratora preduzećima ‘Srebrna malina’ i ‘Medietic’, kao i podatke o zahtjevu i procedurama u vezi s izdavanjem dozvole za interventnu nabavku medicinske opreme za pokretnu bolnicu preduzećima ‘Balkan Global’ i ‘Derby Trade’”, navodi se u saopćenju PSBiH.

Iz PSBiH je saopćeno da Komisija od Suda BiH traži sve podatke o predmetima koji se vode duže od pet godina, i to na način da se dostavi broj predmeta, godina kada je predmet započet, na koga se predmet odnosi i ime sudije koji vodi predmet.

 

Albina Sorguč