Parlament FBiH usvojio Zakon o rokovima i radu pravosuđa u vrijeme pandemije

Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) Tomislav Martinović je kazao da ga ovaj zakon zabrinjava.

“Stvaramo pretpostavke da mnogi segmenti države uspore svoje aktivnosti. Umjesto da sad pravimo aktivnosti kako više staviti u funkciju, čini mi se ovo kao događaj obrnute logike”, rekao je Martinović i dodao da je zakon loša poruka jednog segmenta države drugima.

Ranije je Vlada Federacije utvrdila Prijedlog zakona o rokovima i postupanju u sudskim postupcima za vrijeme trajanja nesreće na teritoriju FBiH.

“Ovim zakonom je, uz pojedina izuzeća kada je riječ o hitnosti, propisano da rokovi za podnošenje tužbe u parničnom postupku, prijedloga za pokretanje vanparničnog ili postupka izvršenja isprava, kao i drugih podnesaka koji su vezani rokom, prestaju teći za vrijeme stanja nesreće”, navodi se u saopćenju Vlade.

Boris Krešić je kazao da je uputio tri amandmana, dodavši kako smatra da će građani za svoje postupke čekati sve do prestanka stanja nesreće, za koji se ne zna kada će nastupiti.
“Bojim se da će određeni građani u zaštiti svojih prava čekati duže nego inače i kad je taj rok kada mogu očekivati da će im se postupak dalje nastaviti. Znači, želio bih pravnu sigurnost za građane – kada je taj dan prestanka nesreće u pogledu preciznosti”, rekao je Krešić.

Federalni ministar pravde Mato Jozić je naveo da Krizni štab prati situaciju, te da Evropska delegacija traži od sudova da nastave rad.

“Nadam se da ćemo preko sredstava koja su došla Federalnom štabu civilne zaštite osigurati minimum uvjeta da se nastave suđenja. Nikome nije u interesu da neko nađe opravdanje kroz zakon da ne mora postupati. Mislim da su svi savjesni i odgovorni, da će čim im popuste mjere, a očekuje se polovinom petog mjeseca, da će se svi vratiti na posao. Mislim da neće biti praksa da neko ne radi i da mu je izlika ovaj zakon”, kazao je Jozić.

Iz Federalnog ministarstva pravde odgovoreno je na upit Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) da se hitnim postupcima u parničnoj, vanparničnoj i izvršnoj materiji smatraju postupci iz porodičnopravnih odnosa roditelja i djece, vršenja roditeljskog prava i dužnosti, odnosno lišenja roditeljskog prava i obaveza izdržavanja.

Prema informacijama iz Ministarstva pravde, hitnim postupcima se smatraju i postupci za zaštitu od diskriminacije i zlostavljanja na radu, postupci zadržavanja duševno bolesnih lica u zdravstvenoj ustanovi, statusni postupci u vezi s primjenom Zakona o privrednim društvima, postupci upisa poslovnih subjekata u Registar poslovnih subjekata.

Iz ministarstva navode da se hitnim smatraju i postupci u kojima se odlučuje o prijedlozima za određivanje privremenih i sudskih mjera obezbjeđenja, postupci izvršenja izvršnih isprava u vezi s porodičnopravnim odnosima i postupci za odlaganje i obustave zapljene novčanih potraživanja na računima izvršenika kod banke.

“U hitnim postupcima rokovi ne prestaju teći”, navode iz Ministarstva pravde FBiH.

U saopćenju Vlade FBiH se dodaje da se zakon odnosi i na izjavljivanje žalbi na odluke kojima se postupak okončava, za izjavljivanje vanrednih pravnih lijekova, kao i za preduzimanje drugih procesnih radnji u kaznenom i prekršajnom postupku, na preduzimanje procesnih radnji i ispunjenje njihovih materijalnih obaveza u upravnim sporovima, kao i na izjavljivanje redovnih i vanrednih pravnih lijekova, prijedloga za vraćanje u pređašnje stanje ili za preduzimanje drugih procesnih radnji u parničnim, vanparničnim i izvršnim postupcima i upravnim sporovima.

“Propisano je i da rokovi zastarjelosti, propisani zakonima iz građanskopravne oblasti, ne teku za vrijeme stanja nesreće”, navodi se u saopćenju Vlade.

U Republici Srpskoj (RS) je usvojena Uredba sa zakonskom snagom o radu pravosuđa, dok prijedlog zakona na državnom nivou, o kojem je BIRN BiH već izvještavao, još uvijek nije razmatran.