Nova televizija “Historija” bavi se osjetljivim događajima iz bliske prošlosti

Centar za mir i multietničku saradnju Mostar želi putem novog televizijskog kanala Historija na osnovu sudskih dokumenata govoriti o važnim datumima i događajima koji su se desili uoči i tokom rata u Bosni i Hercegovini te time doprinijeti kulturi sjećanja i boljem obrazovanju mladih o ovim događajima, kažu za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) osnivači ovog kanala koji je u eksperimentalnoj fazi.

Direktor Centra Safet Oručević, bivši član Stranke demokratske akcije (SDA) koji je tokom ratnog i poslijeratnog perioda bio gradonačelnik Mostara, kaže da će TV Historija tretirati važne datume i dođaje iz bosanskohercegovačke historije, s posebnim akcentom na dešavanja iz bliže prošlosti.

“Historijom ćemo se baviti bez pretenzija da sami dajemo ocjenu pojedinih događaja i datuma, već ćemo se voditi autentičnim dokumentima, presudama Međunarodnog suda u Haagu i svjedočenjem neposrednih aktera tih događaja”, kaže Oručević.

Kako navodi, dokumenti Haškog tribunala koji su sastavni dio presuda za ratne zločine, koristit će se tokom produkcije dokumentarnih sadržaja. Svi dokumenti će se, kako je rekao, prezentirati i karakterizirati “tačno onako su kako su predstavljeni u haškoj sudnici”. Osim dokumenata, koristit će se i videomaterijali sa suđenja koji su dostupni javnosti.

On kaže da do sada nisu kontaktirali domaće pravosudne institucije tokom pripremanja materijala za dokumentarni sadržaj. Objašnjava da će sadržaj zasnivati na arhivi presuda koje već imaju i koje su objavljene, kao i činjenicama iz tih procesa.

“Naravno da ćemo kontaktirati i uvjeriti se kolika je otvorenost tih institucija prema javnosti”, dodaje Oručević.

Navodi da će formirati programski savjet koji će davati osnovne smjernice i programske odrednice, te da će koristiti eksperte, a ne političare. Kaže kako nisu kontaktirali ministarstva obrazovanja, kao ni vlasti, i nisu tražili podršku države i budžeta, te da Centar pokreće ovaj projekat vlastitim sredstvima.

Novinar i predsjednik Upravnog odbora Centra Alija Behram kaže da su se okupili sa idejom da sačuvaju uspomenu, sjećanje, i da kao dio kulture sjećanja ostave trag o događajima iz Mostara, Hercegovine i cijele države.

“U međuvremenu, Centar za mir je prikupio jednu ozbiljnu arhivsku građu koja je u pisanoj formi, te u audio, TV i video formatu, počev od domaćih televizija, pa do otkupljenih formata stranih televizija koje su se s vremena na vrijeme ili aktivno bavile time šta se događalo u ratu od 1991. do 1996. godine. To su ozbiljni tragovi vremena. Imamo desetak hiljada sati videoarhivske građe, vrlo upotrebljive. Imamo dokumentaciju u pisanoj formi”, pojašnjava Behram.

Kaže da već nekoliko godina prikupljaju, u formi intervjua, sjećanja vrlo važnih ljudi “koji su bili na pozicijama u političkom, društvenom, privrednom i kulturnom establišmentu”, te im je ta rubrika jako važna jer će predočiti javnosti sve ono što su zabilježili kamerom u razgovoru s tim ljudima.

“Ovo što mi radimo jeste na neki način čitanka, otvorena knjiga, ponuđena cijeloj javnosti u BiH. Mi smo pozvali da se ozbiljno počne razmišljati o obrazovanju učenika o historiji od 1991. do 1996. godine. To što mi zovemo ‘obrazovanje’ spušteno je u nadležnost kantona, imajući u vidu stanje percepcije i odnosa, recimo, u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, nikada se neće dogoditi saglasnost da ta neka vrsta historije bude zajedno zapisana. Ja u to ne vjerujem i nisam siguran da ću to dočekati”, kaže Behram.

On kaže kako se trenutno u obrazovnom sistemu, kroz “dvije škole pod jednim krovom”, u mnogim tačkama provode “dva potpuno suprotstavljena programa”.

TV Historija je trenutno u eksperimentalnoj fazi koja će, prema planovima Centra, trajati do kraja ljeta.

* Ovaj članak je izmijenjen u dijelu o trajanju mandata Safeta Oručevića kao gradonačelnika Mostara.