Nedjelja, 23 Februara 2025.
Sedmični pregled našeg najboljeg materijala
_
Newsletter
Prijavom potvrđujete da imate više od 16 godina i slažete se da povremeno primate promotivne ponude za programe koji podržavaju novinarstvo Detektor.ba. Možete se odjaviti ili prilagoditi svoje postavke u bilo kojem trenutku.

“Preduzimajući niz operativno-taktičkih mjera i radnji, policijski službenici SIPA-e locirali su spomenuto lice za kojim je bila raspisana potraga Suda BiH i međunarodna potjernica NCB Interpola, nakon čega je lišeno slobode”, navodi se u saopštenju SIPA-e.

U ovoj policijskoj agenciji dodaju da će u skladu sa naredbom Suda BiH, lice lišeno slobode biti predato Kazneno-popravnom zavodu Foča, u dalju nadležnost.

Potjernicu za Mrđom Interpol je raspisao u decembru 2019. godine.

Apelaciono vijeće Suda BiH u augustu 2019. godine izreklo je Mrđi jedinstvenu kaznu od 20 godina zatvora, objedinivši mu kaznu s onom koja mu je izrečena u Haškom tribunalu.

“Darku Mrđi je za krivično djelo ‘zločini protiv čovječnosti’ utvrđena kazna zatvora od 15 godina, te ga je Sud, uzimajući kao utvrđenu kaznu zatvora od 17 godina izrečenu presudom Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju, osudio na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju 20 godina”, saopšteno je ranije iz Suda.

Prvostepenom presudom iz novembra 2018. je osuđen na 15 godina zatvora.

U istom predmetu je na jedinstvenu kaznu od 35 godina dugotrajnog zatvora osuđen Zoran Babić, kojem su također objedinjene ranije kazne za zločine na području Prijedora, dok je Radenko Marinović oslobođen krivnje.

Babić i Mrđa, bivši pripadnici Interventnog voda pri Stanici javne bezbjednosti (SJB) Prijedor, osuđeni su za zločin protiv čovječnosti zbog učešća u progonu bošnjačkog stanovništva u okviru širokog i sistematičnog napada vojske i policije Republike Srpske (RS).

Mrđa je proglašen krivim da je 20. jula 1992. ubio dva nepoznata civila u zaseoku Sredice na području Prijedora, kao i da je s još dvije osobe istog dana iz naselja Tukovi odveo Saida Sadića, koji je ubijen dva kilometra od kuće.

Vijeće je zaključilo da je van razumne sumnje dokazano da je 6. augusta 1992., prilikom transporta zatočenika iz logora “Omarska” na “Manjaču”, Mrđa fizički zlostavljao četiri lica udarajući ih drvenim kolcem i šakama. Prema presudi, po dolasku pred “Manjaču”, Mrđa je iz autobusa izveo Dedu Crnalića i s drugim pripadnicima Interventnog voda ga tukao, usljed čega je ovaj zatočenik preminuo. Vijeće je zaključilo da je optuženi tada učestvovao u premlaćivanju još dva zatočenika.

Mrđa je proglašen krivim i da je sljedećeg dana naredio zatočeniku Jasminu Ališiću da zadavi zatočenika Samira Đafića, što je ovaj i učinio. Kako se navodi u presudi, pripadnici Interventnog voda potom su tukli Ališića, a Babić ga je zaklao nožem.

Pred Haškim tribunalom Mrđa je osuđen na 17 godina zatvora, nakon što je priznao krivicu za učešće u ubistvima na Korićanskim stijenama. U oktobru 2013. pušten je na prijevremenu slobodu.

Mrđa se u novembru 2018. nije pojavio na izricanju prvostepene presude, a njegov branilac Ranko Dakić je ranije za BIRN BiH potvrdio da nije u kontaktu s njim.

Povezane vijesti
Saznajte više
Beograd: Husein Mujanović osuđen na deset godina zatvora
Sud u Beogradu osudio je Huseina Mujanovića na deset godina zatvora zbog premlaćivanja Srba u zatvoru kojeg je prema optužnici tokom rata vodila Armija Bosne i Hercegovine (ABiH) u blizini Sarajeva.
Vještačenje o finansijskim gubicima ribnjaka Ramiza Halilovića
Na ročištu po tužbi Ramiza Halilovića protiv Bosne i Hercegovine, vještakinja ekonomske struke zaključila je da je njegova firma bila u gubitku 143.000 konvertibilnih maraka (KM) u periodu od 2013. do 2018. godine.