Poslanici odbili većinu zaključaka na tematskoj sjednici o radu pravosuđa

Nakon višesatne rasprave, usvojen je zaključak o sazivanju konstituirajuće sjednice Privremene istražne komisije Doma, koja je osnovana u junu prošle godine, dok za usvajanje ostalih zaključaka nije postojala potrebna entitetska većina.

Predstavnički dom nije primio k znanju izvještaje o radu Tužilaštva BiH za 2017. i 2018. godinu.

Neki od zaključaka za koje nije postojala entitetska većina jesu izrada i dostavljanje Akcijskog plana za otklanjanje nedostataka u oblasti vladavine prava, razdvajanje Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VTSV) na Visoko sudsko i Visoko tužilačko vijeće, te da tužioce na državnom, entitetskom, kantonalnom i okružnom nivou imenuje glavni tužilac osnovnog nivoa.

Većina nije postojala ni za prijedlog zastupnika Adila Osmanovića, koji je predložio da se od Tužilaštva BiH zahtijeva da u što skorijem vremenu dostavi detaljnu statistiku procesuiranja predmeta ratnih zločina koji su od Haškog tribunala označeni kao predmeti “A” kategorije.

Osmanović je predložio i da se izvještaji VSTV-a Parlamentarnoj skupštini dostavljaju dva puta godišnje. Ovaj i drugi prijedlozi za koje danas nije postojala entitetska većina ići će na naknadno usaglašavanje.

Zaključci su predloženi poslije rasprave na tematskoj sjednici koja je organizirana nakon što u januaru ove godine dva izvještaja VSTV-a nisu primljena k znanju u Parlamentu BiH.

Milan Tegeltija, predsjednik VSTV-a, koji je prisustvovao tematskoj sjednici, rekao je kako je ovo tijelo odlučilo da će se pojaviti, ne zato što smatra da je obavezno, niti što mora, već zato što je “opredijeljeno da bude partner sa vlasti”. Kazao je kako se stanje u pravosuđu mora razmatrati u kontinuitetu i kako se mora praviti komparacija s periodom prije nego je imenovan trenutni sastav Vijeća.

“Zaključno sa 31. decembrom 2011. godine u pravosuđu je bilo 467.889 nezavršenih predmeta, a na kraju prošle godine je bilo 268.090 nezavršenih predmeta, što znači da je taj broj skoro prepolovljen”, rekao je Tegeltija, dodavši kako je rok trajanja predmeta na sudovima smanjen sa 850 na 380 dana.

On je kazao kako je “svako rješenje koje donese Parlament BiH legitimno, samo da bude u skladu sa evropskim standardima”.

“Ima zemalja u Evropi gdje se tužioci biraju u parlamentima, a rijetke su one gdje se sudije biraju u parlamentima. Postoje i zemlje koje imaju jedinstven VSTV. Sve su opcije legitimne, o njima treba razgovarati ukoliko su dobre za BiH”, rekao je Tegeltija.

Predsjednik Suda BiH Ranko Debevec je kazao kako misli da institucija na čijem je čelu radi kvalitetno i da je stanje u Sudu dosta dobro, ali da je primijetio da “postoje nerazumijevanja kada su u pitanju Sud i Tužilaštvo”, te da mu se čini da to neko miješa.

“Sud BiH je jedini sud u BiH koji nema nijednu odluku Ustavnog suda BiH koja bi se ticala nepoštovanja donošenja odluke u razumnom roku”, istaknuo je Debevec.

Gordana Tadić, glavna tužiteljica Tužilaštva BiH, rekla je kako će se predmeti za ratne zločine prebaciti na entitetska tužilaštva, “ako bude postojao pritisak da se oni prebace”. Kazala je da je proučila izvještaj stručnjaka, odnosno Priebeov izvještaj, te da su preporuke jako dobre. U Priebeovom izvještaju se navodi kako je jedan od najvećih problema u pravosuđu slabost tužilaca da se odupru utjecajima i nedostatak pojedinačne nezavisnosti.

Tokom višesatne diskusije istaknuti su problemi koje zastupnici vide u radu pravosudnih institucija. Nebojša Radmanović je istaknuo kako je ovo najvažnija sjednica u posljednjih 15 mjeseci, te da vjeruje da će ona potvrditi da je potrebno efikasno i nepristrasno pravosuđe.

Šemsudin Mehmedović je rekao kako VSTV nije učinio ništa da se postigne dijalog sa zakonodavnom vlasti.

“Primamo k znanju izvještaje VSTV-a i Tužilaštva, i to je skup statističkih podataka koji nama ne znači mnogo i zapravo trebamo generirati gdje su to glavni problemi”, kazao je Mehmedović.

Nermin Nikšić se tokom diskusije osvrnuo i na izjavu predsjednika VSTV-a, u kojoj je rekao da je došao jer je tako odlučio VSTV, dodavši da je na skup u Istočnom Sarajevu ipak otišao bez postojanja takve odluke.

Kazao je i kako je povjerenje građana u pravosuđe palo sa 41 posto na 19 posto, “što je sigurno jedan od razloga što mladi napuštaju BiH”, kako je rekao.

Zastupnica Mirjana Marinković-Lekić je na tematskoj sjednici kazala kako Tegeltija “nije niti nepristrasan, niti čovjek visokih moralnih kvaliteta”, kako to predviđa Zakon o VSTV-u, a VSTV to ne sankcionira.

Jedan od prijedloga o kome se dosta govorilo tokom višesatne sjednice, a koji je predložen i u zaključcima, bio je prijedlog Jasmina Emrića, koji je rekao kako se VSTV mora pozicionirati kao povjerljiva institucija, te da je vidljivo nefunkcioniranje ovog tijela, zbog čega bi ga u budućnosti bilo potrebno “podijeliti na Visoko sudsko i Visoko tužilačko vijeće”.