Članak

EU: VSTV mora uspostaviti novu kulturu odgovornosti i transparentnosti

6. Marta 2020.16:08
Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) treba uspostaviti novu kulturu transparentnosti i samo u izuzetnim prilikama zatvarati dijelove sjednica, kazali su iz Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) nakon što je dio sjednice na kojoj se raspravljalo o odgovornosti predsjednika Vijeća Milana Tegeltije bio zatvoren za javnost.

Na posljednjoj sjednici VSTV-a tokom dva dana za javnost i novinare je bila zatvorena tačka na kojoj se raspravljalo o izjavi Tegeltije da je predstavnik Republike Srpske u Vijeću i njegovom prisustvovanju sastanku koji su organizovali politički lideri.

U Delegaciji EU u BiH smatraju da važni dijelovi sjednica Vijeća trebaju biti otvoreni za javnost.

“Iako VSTV ima pravo zaštititi povjerljive podatke u procesu odlučivanja, te stoga određene dijelove svojih sjednica može zatvoriti za javnost, to bi trebao biti izuzetak. VSTV mora uspostaviti novu kulturu odgovornosti i transparentnosti”, naveli su iz Delegacije EU dodavši kako bi prvi korak u tom smjeru bilo usvajanje komunikacijske strategije za pravosudne institucije.

“Krajnje je vrijeme da VSTV učini dodatni napor ka vraćanju povjerenja javnosti u pravosuđe i da se pridržava visokih etičkih i drugih profesionalnih standarda. Usvajanje i primjena smjernica o odnosima VSTV-a s medijima su hitniji više nego ikada, ako se želi premostiti jaz između pravosuđa i građana”, naveli su iz press ureda Delegacije EU i specijalnog predstavnika EU u BiH.

Dan prije održavanja sjednice VSTV/VSTS-a koja je više sati bila zatvorena za javnost održan je sastanak predstavnika zemalja Quinte, predstavnika Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) sa Tegeltijom, nakon koje je poručeno da predstavnici BiH treba da odgovaraju građanima, a ne političkim partijama. To se desilo nakon što je Tegeltija rekao da je predstavnik Republike Srpske u VSTV-u a nakon toga i prisustvovao sastanku koji su organizovali predsjedavajući Vijeća ministara Zoran Tegeltija i Milorad Dodik.

VSTV je nakon ovih događaja na sjednici raspravljao o odgovornosti Milana Tegeltije, potvrdila su ranije dva člana Vijeća za BIRN BiH. Tegeltija je nakon rasprave iznio zaključke koji su usvojeni u zatvorenom dijelu, navodeći kako “nijedan član Savjeta nije smatrao da je potrebno pokrenuti pitanje moje odgovornosti za bilo šta što sam učinio u proteklom periodu”.

Goran Nezirović i Slavo Lakić, članovi VSTV-a, za BIRN BiH su kazali kako se tokom zatvorenog dijela govorilo isključivo o odgovornosti predsjednika Vijeća.

Zaključcima je utvrđeno da je “činjenica da je predsjednik VTSV-a BiH dobio poziv na sastanak od predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, te je bez konsultacija s potpredsjednicima VSTV-a prisustvovao sastanku”.

Berina Alihodžić, članica Vijeća, kazala je za BIRN BiH kako se slaže sa stavovima Nezirovića i Lakića i kako smatra da je Zakonom o VSTV-u BiH propisano da su predsjednik Vijeća, kao i drugi članovi, dužni da obezbijede nezavisno, nepristrasno i profesionalno pravosuđe.

“Svako prisustvo političkom skupu je u suprotnosti sa zakonom”, navela je Alihodžić.

Tegeltija je za BIRN BiH kazao kako o zatvorenom dijelu sjednice ne može reći ništa više nego što već jeste.

“Kada je sjednica zatvorena za javnost, onda se podaci o sadržaju diskusija ne smiju davati u javnost jer je to odluka VSTS-a, koja se na taj način krši. Prema tome, ja sam na ‘pressu’ dao tačne podatke koji mogu biti dostupni javnosti, a to su zaključci kao epilog te tačke dnevnog reda”, naveo je Tegeltija u odgovoru za BIRN BiH.

Lakić je ranije kazao kako je zatvaranje sjednice bilo suprotno stavu nekolicine koji su htjeli javno govoriti, ali su oni preglasani.

Zamjenica predsjednika VSTV-a Ružica Jukić je kazala kako je Vijeće “kolektivno tijelo i što većina odluči, to je relevantno”.

“Većina članova je odlučila da to bude zatvoreno. Tako da je relevantno ono što većina kaže”, navela je Jukić u odgovoru za BIRN BiH.

Ona je navela kako ne može komentarisati detalje sa sjednice jer ne želi kršiti odredbe pravilnika i zakona, pojasnivši da, “kada je sjednica zatvorena za javnost, onda se ne smije iznositi u javnosti bilo što što se pričalo na toj sjednici”.

Predsjednik krovne pravosudne institucije smatra da su razlozi za zatvaranje sjednice za javnost opravdani, navodeći kako je “to smatrala i većina članova VSTV-a, te donijela takvu odluku koju naknadno nije promijenila”.

On smatra kako je tačno da postupak odgovornosti nije pokrenut, budući da je jedini mogući po zakonu postupak razrješenja predsjednika, ali da nije želio ući u detalje pojedinačnih rasprava.

“Jedino što mogu da kažem jeste da nisu ovlašteni da interpretiraju tok zatvorenog dijela sjednice, da su iznijeli interpretaciju koja u cijelosti ne odgovara istini jer su uglavnom iznijeli ono što su govorili njih dvojica i još dva člana VSTS-a, a ne cjelokupan tok i sadržaj svih rasprava, jer su u raspravi učestvovali skoro svi članovi VSTS-a”, naveo je Tegeltija.

Iz OSCE-a BiH su naveli kako odgovornost zahtijeva i transparentnost, dodavši kako bi se zatvaranje sjednica VSTV-a trebalo dogoditi samo u iznimnim slučajevima.

“Prateći dobru praksu demokratskih društava, a u duhu transparentnosti, bilo bi dobro kada bi Vijeće svaki put obrazložilo odluku da zatvori sjednicu za javnost. Pružanje prilike javnosti da prati sjednice Vijeća, čak i za vrijeme spornih ili teških rasprava, jača povjerenje u institucije i potiče demokratske vrijednosti”, naveli su iz OSCE-a.

Prema Poslovniku VSTV-a BiH, sjednice Vijeća se mogu zatvoriti onda kada se donese odluka kojom tačku dnevnog reda ili dio diskusije Vijeće proglasi zatvorenim za javnost.

“Ovu odluku Vijeće može donijeti ako je to potrebno radi zaštite podataka koji su zakonom, drugim propisom ili aktom označeni kao tajna, radi zaštite privatnosti i ličnih podataka, te kada raspravlja o pitanjima koja mogu naštetiti ugledu ili integritetu pravosuđa, odnosno nosilaca pravosudnih funkcija”, navodi se u Poslovniku.

Vijeće je zatvorilo tačku “Informacija predsjednika”, na kojoj se trebalo govoriti o izjavi u kojoj je Tegeltija kazao kako je on predstavnik Republike Srpske (RS) u krovnoj pravosudnoj instituciji u BiH, uz dva glasa protiv i jednim suzdržanim.

Nermina Kuloglija-Zolj