Keskin je u Sud došao u pratnji pravnog zastupnika Ahmeta Efendića, koji nakon ročišta nije želio govoriti za medije o karakteru i sadržaju današnjeg ročišta.
Kada je sredinom decembra 2019. godine Keskin nakon odluke Suda pušten iz Imigracionog centra, njegov advokat Nedim Ademović je u saopćenju za medije rekao da sigurnosne agencije i dalje Keskina tretiraju kao sigurnosnu prijetnju te da je Služba za poslove sa strancima 16. decembra 2019. donijela novo rješenje o stavljanju pod nadzor.
Kako je tada pojašnjeno, umjesto mjere smještanja pod nadzor u Imigracioni centar, Keskinu je izrečena blaža mjera – obaveznog javljanja odjeljenju Službe za poslove sa strancima u Bihaću tri puta sedmično, te mu je ograničeno kretanje na region između Bihaća i Sarajeva.
Iz advokatske kancelarije “Ademović, Nožica i partneri” je tada najavljeno kako advokati čekaju odluku Ministarstva sigurnosti po žalbi na prvo rješenje i da će u slučaju negativne odluke pokrenuti upravni spor pred Sudom BiH i da će uložiti žalbu na rješenje Službe za poslove sa strancima od 16. decembra jer smatraju da presuda Suda BiH pokazuju da “ne postoje razlozi da on bude pod bilo kakvim mjerama nadzora”.
Keskin, uposlenik “Una-Sana” koledža u Bihaću, koji posluje u okviru grupacije “Richmond Park” sa sjedištem u Sarajevu, koja je pravni nasljednik obrazovnih institucija “Bosna Sema”, uhapšen je 3. decembra 2019. i stavljen pod nadzor u Imigracioni centar, u kojem je ostao do 16. decembra iste godine, kada je donesena presuda kojom je poništeno rješenje Službe.
Iz advokatske kancelarije “Ademović, Nožica i partneri” su nakon Keskinovog puštanja iz Imigracionog centra naveli da je Sud BiH u svom obrazloženju presude naveo da Ministarstvo sigurnosti – Služba za poslove sa strancima uopće nije utvrđivalo činjenice, već su se samo pozvali na izvještaj OSA-e.
Ranije je Služba za poslove sa strancima, nakon zahtjeva turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, ukinula boravišne dozvole u BiH za četiri državljanina Turske.
Postupci oduzimanja boravišnih dozvola turskim državljanima pokrenuti su nakon posjete predsjednika Erdogana Bosni i Hercegovini 9. jula 2019. godine.
U advokatskoj kancelariji “Ademović, Nožica i partneri” su za BIRN BiH rekli da je Sud BiH donio ocjenu da su odluke upravnih organa bile nezakonite i poništio je sva njihova rješenja u svim predmetima.
Iz Službe za poslove sa strancima nisu odmah odgovorili na upit BIRN-a BiH koliko postupaka vode protiv turskih državljana te da li su neki od njih pravosnažno okončani.
Alp Aslandogan, izvršni direktor Saveza za zajedničke vrijednosti, organizacije sa sjedištem u Sjednjenim Američkim Državama (SAD) koja je povezana s pokretom “Hizmet” Fetullaha Gullena, kojeg turske vlasti dovode u vezu sa neuspjelim državnim udarom 2016. godine, rekao je u intervjuu za BIRN-ovu publikaciju Balkan Insight kako je čuo za slučajeve teških premlaćivanja ljudi koji su uhapšeni zbog povezivanja sa ovim pokretom u Turskoj, kao i da su uskraćeni za lijekove, čistu vodu i hranu.
Prema njegovom mišljenju, zemlje na Balkanu koje donose odluke o izručenju turskih državljana moraju voditi računa da će ovi ljudi “vjerovatno biti podvrgnuti mučenjima”.
Sud u Rumuniji do sada je donosio slične odluke kao i Sud BiH, koji se protivio izručenju turskih državljana. U odlukama kojima se odbija turski zahtjev za izručenje, Sud BiH se pozvao na činjenicu da iako Ankara pokret Fethullaha Gulena naziva terorističkim, to ne čine Evropska unija (EU), Ujedinjene nacije (UN), kao ni većina evropskih zemalja.
U Crnoj Gori u toku je postupak u kojem se pripadnik Gulenovog pokreta Harun Ayvaz žali na odluku suda u Bijelom Polju da bude izručen zbog optužbi za terorizam.
