Suđenjem narušeno zdravlje i posao Ramiza Halilovića

Halilović je ispričao da su uoči Nove 2013. godine sva sredstva informisanja objavila da je optužen za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, što mu je, kako je naglasio, teško palo. Ubrzo mu je, rekao je, Sud BiH odredio kućni pritvor.

“Na mene je to uticalo na način da sam doživio da sam odbačen od zajednice. Javljao sam se policajcima kojima sam bio komandir, počeo sam se povlačiti, kriti, gledati kada nema ljudi oko stanice da dođem i javim se, što je bila jedna od mjera”, kazao je Halilović.

Zbog zabrane kretanja, nastavio je on, nije mogao posjećivati kćerke i unučad, a bio je društven čovjek koji je “nešto značio u zajednici iz koje dolazi”.

“Nisam ih mogao ubijediti do pravosnažne presude da to nisam uradio”, izjavio je Halilović kroz suze.

S penzionisanjem, kako je objasnio, pokrenuo je privatni biznis uzgoja, transporta i prodaje ribe u ribnjaku “Rumeni”, te je imao više zaposlenih i transportna vozila. Rekao je da je snabdijevao Tuzlanski kanton i sjeveroistočni dio Republike Srpske, gdje mu je bio oslonac za rad, pogotovo zbog posnih slava i praznika.

“Nakon objave da sam optužen, kupci iz RS-a su otkazivali narudžbe. Zvali su me i govorili da i kad bih džabe davao ribu, da se u blizini njihovih objekata ne smije vidjeti moje vozilo jer sam optužen za ratni zločin”, naveo je Halilović.

Nije se, nastavio je on, mogao kretati zbog mjera zabrane, pa su ljudi počeli da sumnjaju da je uradio to za šta se teretio, niti je mogao putovati da ugovara nove poslove i prati trendove hrane, te je počeo da gubi interesovanje za dalji rad.

Svjedokinja koju je predložio Halilović kazala je da je ribnjak “Rumeni” do 2012. uspješno poslovao i izmirivao sve obaveze u roku, nakon čega dolazi do minusa u poslovanju i gubitka dohotka, jer su poduzeća iz RS-a otkazivala narudžbe i promet je opao.

Abdulah Kučukalić, vještak neuropsihijatar, u nalazu je naveo da je kod Halilovića registrovao privremeni psihički poremećaj uzrokovan stresom, što je dovelo do umanjenja opće životne sposobnosti, kao i da je sudski postupak trajao pet godina.

Apelaciono vijeće Suda BiH je potvrdilo prvostepenu presudu kojom je Halilović, zajedno s još šest osoba, oslobođen optužbi za ratni zločin počinjen na području Kladnja u periodu od maja 1992. do jula 1993., a sudilo im se za nezakonito zatvaranje srpskih civila u Stuparima kod Kladnja, kao i njihovo premlaćivanje i nečovječno postupanje.

Osim Halilovića, krivice su pravosnažno oslobođeni Safet Mujčinović, Selman Busnov, Nusret Muhić, Zijad Hamzić, Nedžad Hodžić i Osman Gogić.

Naredno ročište po Halilovićevoj tužbi je zakazano za 26. maj.