Kako je postignuta norma od 127 posto Državnog tužilaštva

Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) uporedila je ove podatke sa informacijama koje su javno dostupne o stanju u ovoj instituciji.

U saopštenju da je održan kolegij svih tužilaca nisu navedeni detalji koliko je na kolegiju govoreno o efikasnosti i kvalitetu rada Tužilaštva u protekloj godini, kada se ova institucija suočila sa kritikama, posebno kod rada na predmetima ratnih zločina.

Iz Tužilaštva je saopćeno da je Gordana Tadić, glavna državna tužiteljica, na sastanku gdje je predstavljena ostvarena norma i rezultati rada, govorila o prioritetu rada u budućnosti i najavila izmjene u strukturi institucije kako bi se poboljšali efikasnost i kvalitet rada, “kao i značaj suradnje s partnerskim institucijama i agencijama u Bosni i Hercegovini, te međunarodnim organizacijama”.

Dodatni detalji o sadržaju sastanka ili iz godišnjeg izvještaja o radu Tužilaštva nisu saopćeni.

Iz Tužilaštva BiH nisu odmah odgovorili na upit Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) kada očekuju da će biti predstavljen godišnji izvještaj o radu Tužilaštva. U ranijem odgovoru od prije nekoliko sedmica, iz Tužilaštva su naveli da je izvještaj u pripremi, ali nisu potvrdili kada će on biti predstavljen. Iz Tužilaštva nisu danas odgovorili na upit o redovnom održavanju kolegija, o čemu je BIRN BiH ranije pisao.

Evo šta za sada pouzdano znamo o radu Tužilaštva BiH u protekloj godini, prije nego što bude objavljen zvanični izvještaj.

Kolegiji tužilaca se održavaju u neredovnim intervalima
Prema ranijim saopćenjima Tužilaštva BiH, ovo je četvrti kolegij svih tužilaca u protekle skoro tri godine, a prethodni je održan 19. jula 2019.

Sutkinja Joanna Korner je prije nekoliko godina analizirala rad Tužilaštva te je predložila i redovno održavanje kolegija, a Tadić u nedavnom intervjuu BIRN-u BiH nije htjela direktno odgovoriti na pitanje da li je ova preporuka implementirana.

“Pa ja ne bih govorila o nekim internim stvarima Tužiteljstva, to je predviđeno našim pravilnikom. Mi kolegije održavamo i po potrebi, a moram reći da ja u svom uredu redovno primam sve tužitelje, saradnike, sve one koji trebaju da dođu da riješimo određena pitanja, određene zaključke donosimo na kolegijima. Prema tome, radi se po pravilniku i u ovom momentu (…), mi ćemo u cijelosti tu nastaviti da radimo po pravilniku i po mom programu”, kazala je ona.

Manji dio se odnosi na optužnice za ratne zločine
Prema informacijama koje su prikupili novinari BIRN-a BiH, od ukupno 191 optužnice u 2019. godini, njih 22 su podignute za ratni zločin protiv 45 osoba.

Ukupno četiri optužnice je Sud BiH u istom periodu vratio na doradu Tužilaštvu BiH, dok je u dva slučaja odbio da potvrdi otpužnice i to protiv Ljubana Ećima zbog zločina u Kotor-Varoši i Jugomira Marčetića zbog zločina u prijedorskom selu Zecovi.

Za Ećima je Sud BiH odgovorio da je optužnica odbijena iz razloga što osumnjičeni nije adekvatno saslušan u skladu sa zakonom te su iz Tužilaštva najavili da će istu ponovo uputiti Sudu na potvrđivanje i da je donesena odluka da se formira tim tužilaca radi bržeg i efikasnijeg procesuiranja ovog predmeta.

U odnosu na Marčetića, Sud je naveo kako je sutkinja za prethodno salušanje utvrdila da ne postoji osnovana sumnja da je osumnjičeni počinio ovo krivično djelo.

Na upit da li je na kolegiju tužilaca bilo govora o odbijenim i optužnicama koje Sud vraća na doradu, iz Tužilaštva nisu odmah odgovorili.

Za sada nema zvaničnih ocjena kvaliteta rada Tužilaštva u 2019. godini
U saopćenju sa održanog kolegija nije navedeno kako je u konačnici ocijenjen kvalitet rada Tužilaštva u 2019. godini. U nedavnom intervjuu za BIRN BiH Tadić je rekla da rezultati “nisu poražavajući, već ohrabrujući”.

Analize BIRN-a BiH su pokazale da je u 2019. manji broj optužnica u odnosu na 27 tužilaca, koliko ih radi u Posebnom odjelu za ratne zločine, što znači da su neki od njih godinu završili bez podignute optužnice.

Ukupno šest tužilaca se u prošloj godini u manje od deset navrata pojavljivalo na suđenjima za ratne zločine u Sudu BiH, dok neki od njih optužnice zastupaju i na drugim odjelima.

Human Rights Watch (HRW) je nedavno u izvještaju o stanju ljudskih prava u BiH naveo izraženu zabrinutost Misije OSCE-a zbog snažnog pada broja prvostepenih osuđujućih presuda za ratne zločine pred Sudom BiH u odnosu na 2016. godinu, dovodeći u pitanje kvalitet istraga i optužnica Tužilaštva.

Povećan broj optužnica za krijumčarenje ljudi
Među 320 optuženih osoba u 2019. godini, njih 47 se tereti za krijumčarenje ljudi, zbog čega je podignuto 30 optužnica. U posljednje dvije godine povećan je broj optužnica za krijumčarenje ljudi u odnosu na raniji period.

Više od 90 posto presuda za krijumčarenje ljudi je Sud BiH u prošloj godini izrekao po sklopljenim sporazumima o priznanju krivnje između optuženih i Tužilaštva, sa sankcijama koje se kreću od uslovnih kazni do tri godine zatvora.