Šta trebate znati o početku suđenja Goranu Salihoviću

Tokom perioda dužeg od godinu dana predmet protiv nekadašnjeg glavnog tužioca je bio u nadležnosti tri pravosudne institucije, odnosno Suda BiH te sarajevskog Općinskog i Kantonalnog suda.

Prvi glavni državni tužilac kome se sudi
Salihović je prvi glavni državni tužilac kome će se suditi po optužbama za krivično djelo počinjeno na ovoj poziciji, a ni on ni njegova dva prethodnika nisu dočekali kraj mandata na toj poziciji. Marinko Jurčević, koji je bio prvi izabran za glavnog tužioca, napustio je funkciju bez da je ikada u javnosti objasnio razloge. Jurčevića je naslijedio Milorad Barašin, koji je nakon disciplinskog postupka smijenjen s pozicije i ostao je da radi kao tužilac. Barašin je preminuo u julu 2018. godine.

Od suspenzije do optužnice je prošlo dvije godine
Salihovića je s pozicije glavnog tužioca suspendovalo Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) u septembru 2016. po zahtjevu Ureda diciplinskog tužioca, a sredinom oktobra iste godine Tužilaštvo BiH je saopćilo da je istraga protiv njega otvorena nakon što je Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) dostavila krivičnu prijavu.

Više od dvije godine kasnije, odnosno u novembru 2018., Tužilaštvo je saopćilo da je protiv Salihovića podignuta optužnica zbog zloupotrebe položaja, ali bez navođenja detalja.

Tek je sredinom decembra iste godine Državni sud saopćio da je potvrđena optužnica kojom se Salihović tereti da je, kao glavni tužilac Tužilaštva BiH od početka februara 2013. do 28. septembra 2016., pribavio imovinsku korist u iznosu preko 50.000 konvertibilnih maraka (KM).

Salihović se tereti da je oštetio budžet Tužilaštva BiH
U optužnici, kako je tada saopćeno iz Suda BiH, navodi se da je Salihović prilikom službenog putovanja iz Pariza 29. aprila 2015., zajedno sa svojim saradnicima i pratiocem Direkcije za koordinaciju policijskih tijela, zbog turističkog obilaska grada, unatoč upozorenjima, zakasnio i propustio let za koji su imali povratne karte.

To je za posljedicu imalo kupovinu novih karata, koje je Salihović, prema optužnici, platio svojim sredstvima, ali po povratku je od rukovodioca Odjela za materijalno-finansijske poslove zahtijevao i naložio mu da mu refundira iznos od 3.874 KM, a potom je Direkcija za koordinaciju policijskih tijela izvršila povrat novca Tužilaštvu za svog uposlenika u iznosu od 1.291 KM. Na taj način Salihović je, navodi se, oštetio budžet Tužilaštva BiH u iznosu od 2.583 KM, a budžet Direkcije u iznosu 1.291 KM.

Prema istoj optužnici, Salihović je bio upoznat s Pravilnikom Vijeća ministara BiH o korištenju sredstava za reprezentaciju i s limitom od 20.000 KM koji je određen za Tužilaštvo BiH na godišnjem nivou, ali je svjesno postupao drugačije.

Duže od godinu je trebalo da se odredi nadležni sud
Krajem januara 2019. Salihović je negirao krivicu za djelo koje mu je optužnicom stavljeno na teret, nakon čega je krenuo proces prenošenja predmeta s jednog na drugi sud.

Ubrzo je nakon izjašnjenja, tačnije početkom februara 2019., Državni sud donio rješenje kojim se postupak protiv njega prenosi na sarajevski Općinski sud zbog osiguranja “nepristrasnog i pravičnog suđenja”. Odbačene su žalbe i Tužilaštva i Odbrane izjavljene na ovo rješenje.

Općinski sud je krajem maja 2019. zakazao početak suđenja, ali je ročište opozvano te je doneseno rješenje kojim se ovaj sud oglašava stvarno nenadležnim za odlučivanje po optužnici Tužilaštva BiH i spis je dostavljen Sudu BiH.

U Državnom sudu su potvrdili da su početkom jula zaprimili rješenje Općinskog suda, ali da je cijeli spis predmeta vraćen istom sudu na daljnje postupanje, s naznakom da je, shodno zakonu, sud kome je predmet ustupljen na nadležnost dužan provesti postupak i donijeti odluku, kao i da je Sud BiH ranije odlučio o pitanju svoje nadležnosti, te nije bilo potrebe spis predmeta ponovno dostavljati.

Općinski sud je zatim Salihovićev predmet, zbog “zaprijećene kazne”, na postupanje uputio Kantonalnom sudu Sarajevo, koji je nekoliko mjeseci poslije zakazao početak suđenja – planiran za sutra.

Salihovićev branilac Rifat Konjić je ranije u nekoliko navrata isticao da Općinski sud ne može suditi za djelo iz optužnice, jer se tu vode postupci za djela za koja je propisana kazna do deset godina zatvora te da postupak ne može voditi sudija pojedinac kada je predviđeno da sudi vijeće od troje sudija.

Suđenje će vjerovatno trajati dugo
Krivični postupci u Kantonalnom sudu su poznati po dugom trajanju, pogotovo za krivična djela koja se odnose na zloupotrebu položaja, pa se može očekivati da slična situacija bude i u ovom predmetu, posebno nakon što je dugo trajalo samo određivanje nadležnog suda.

Prvostepeni postupak protiv Eseda Radeljaša, Damir Hadžića, bivšeg načelnika sarajevske Općine Novi Grad, i ostalih službenika je trajao skoro dvije godine, a radilo se o pritvorskom predmetu. Postupak protiv bivših čelnika Kantonalnog javnog komunalnog preduzeća GRAS Ibrahima Jusufranića i Branislava Petrovića je također trajao više od dvije godine, dok neki postupci traju duže.

Salihović je i dalje državni tužilac
Uporedo s krivičnom istragom, protiv Salihovića je vođen i disciplinski postupak, kojim je smijenjen s pozicije glavnog tužioca i ostao je da radi kao tužilac Tužilaštva BiH. Na internet stranici Tužilaštva nije zvanično navedeno da Salihović radi ni u jednom od tri odjela ove pravosudne institucije.