Članak

Političari i sudovi bore se oko sudbine traženih turskih državljana

20. Decembra 2019.12:33
Bosanskohercegovački sudovi odupiru se onome za šta analitičari tvrde da su potezi glavne bošnjačke političke partije za izručenje Turaka koje Ankara potražuje zbog veza s navodnim glavnim organizatorom propalog puča 2016. godine.

This post is also available in: English (English)

Odluka Suda donesena u ponedjeljak, kojom se poništava odluka državnog Ministarstva sigurnosti – Službe za poslove sa strancima, da turskog građanina kojeg potražuje Ankara stavi u pritvorenički centar, predstavlja posljednju salvu u onome što analitičari nazivaju borbom između sudova i političkih lidera oko hajke Turske na osobe koje ta zemlja optužuje za povezanost sa propalim pučem iz 2016. godine.

Kao i druge zemlje na Balkanu i šire, Bosna i Hercegovina je izložena snažnom pritisku da izruči turske državljane povezane s mrežom obrazovnih institucija koje se dovode u vezu s klerikom Fethullahom Gulenom sa sjedištem u SAD-u, koji negira da je bio glavni organizator propalog puča.

Posljednji se slučaj odnosi na Fatiha Keskina, direktora “Richmond Park Schools” u Bihaću, gradu na sjeverozapadu zemlje. Prije dvije sedmice poništena je Keskinova dozvola stalnog boravka, a dokumenti, u koje je BIRN imao uvid, spominju “prijetnju nacionalnoj sigurnosti”, te ga je policija uhapsila.

Međutim, Sud BiH je ove sedmice ukinuo naredbu za pritvor, čime je Keskin oslobođen, ali je ostao pod strogim ograničenjima slobode kretanja.

Još četvorici turskih državljana u BiH, koji su navodno na listi traženih koju je tokom julske posjete BiH predao predsjednik Tayyip Recep Erdogan, također su ukinute dozvole boravka, ali su im ih sudovi ponovo vratili.

Prema nalazima istraživanja koje je provela Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), u tri navrata tokom posljednje četiri godine sudovi su blokirali izručenje navodnih “gulenovaca”, navodeći u dva rješenja činjenicu da Evropska unija (EU), pojedinačne zemlje EU i Sjedinjene Američke Države (SAD) ne prihvataju kategorizaciju Gulenovog pokreta od strane Ankare kao “terorističke organizacije”. Turska taj pokret naziva “fetulahističkom terorističkom organizacijom” (FETO).

Politolog Adnan Huskić iz Sarajevske škole za nauku i tehnologiju, kazao je da je glavna bošnjačka partija u BiH, odnosno Stranka demokratske akcije (SDA), pokušavala udovoljiti Erdoganovim zahtjevima, ali su se sudovi tome opirali.

“BiH je propustila da izvrši Erdoganove zahtjeve, ali sada vidimo da se ovo dešava”, rekao je on, navodeći “blisku vezu” između Erdogana i lidera SDA Bakira Izetbegovića.

Slanje poruke drugima
Keskin, koji u BiH živi 15 godina, ostaje pod prismotrom, a njegovo je kretanje ograničeno na Bihać i Sarajevo. Mora se tri puta sedmično javljati Službi za poslove sa strancima, a na tu se mjeru njegov advokat Nedim Ademović planira žaliti.

Ademović preispituje označavanje Keskina kao sigurnosne prijetnje od strane bosanskohercegovačkih sigurnosnih agencija.

“Oni u sudskom postupku nisu ponudili dokaze da potkrijepe takvu ocjenu”, kazao je Ademović.

Turska koristi svoj politički i finansijski uticaj na Balkanu i drugdje kako bi progonila tzv. “gulenovce” i zatvorila škole za koje oni rade. Kada u dva slučaja to nije uspjelo, turska obavještajna služba je uspjela da se domogne više turskih državljana s Kosova i iz Moldavije.

Huskić je rekao da su dešavanja u BiH i dalje “vrlo nepredvidiva”.

“Erdogan i dalje želi njihovo izručenje, ali u suštini Erdoganovi saradnici u BiH ne mogu lako izvršiti te zahtjeve, kao što je to bio slučaj s Kosovom i Moldavijom, zbog složenog državnog sistema u zemlji i zakona”, kazao je on aludirajući na visoko decentraliziran sistem etničke podjele vlasti u BiH nakon završetka rata.

Keskinov slučaj “može se također posmatrati kao poruka drugima”, tvrdi Huskić.

“Poruka je da bi trebali napustiti zemlju ili se isto ovo može desiti i njima”, smatra on.

On je rekao da su političari stavili odgovornost na institucije i sudove ove zemlje, oslobađajući sebe krivice za bilo kakvo “kontroverzno izručenje u Tursku, što bi moglo dovesti nečiji život u smrtnu opasnost”.

“Ovo postaje veliki test otpornosti za bh. institucije i vladavinu prava. Ovaj će nam slučaj pokazati da li svi uživaju zaštitu zakona ili ne. Ako Erdogan dobije ono što želi, to bi značilo ne samo da ‘gulenovci’ u BiH nisu sigurni, nego da niko u BiH nije siguran”, zaključio je.

“Moj život je ovdje”
Nakon oslobađanja, Keskin je za BIRN izjavio: “Ne znam da li moje hapšenje šalje bilo kakvu poruku, ali čini se da je to politička stvar. Vidim neke pritiske.”

“Sada se sve čini u redu, ali ne osjećam se isto kao prije”, kazao je on.

“Naravno da namjeravam ostati u Bosni, želim biti ovdje. Tu sam 15 godina, moj život je ovdje. Želim da ostanem ovdje. Vidjet ćemo šta će se dalje dogoditi”, rekao je Keskin.

Škole “Richmond Park”, ranije poznate kao škole “Bosna Sema”, imaju 14 obrazovnih institucija u BiH, uključujući i jedan univerzitet u Sarajevu. U vlasništvu su jedne britanske obrazovne firme za koju se vjeruje da ima veze sa “gulenovskom” mrežom.

Firma je pozdravila Keskinovo oslobađanje, navodeći da je to dokaz da su sudovi “nezavisni i da vladavina prava još uvijek funkcionira u izrazito politički motiviranom slučaju”.

Harun Tursanović, menadžer za odnose s javnošću “Richmond Park Schools”, kazao je da je peticiju za Keskinovo oslobađanje potpisalo 14.000 ljudi, ali je doveo u pitanje podršku bh. političkih vođa.

“Samo su Naša stranka i Socijaldemokratska partija pokazale solidarnost”, rekao je za BIRN.

Iz Ambasade Velike Britanije u Sarajevu je rečeno da su u kontaktu s britanskom firmom upletenom u Keskinov slučaj.

“Mi nemamo ulogu u pružanju konzularne podrške turskim državljanima i bilo bi neprimjereno da komentiramo tekući sudski predmet”, kazali su iz Ambasade za BIRN u pisanoj izjavi, dodavši da se uzdaju u vlasti da će ispravno primijeniti i poštovati vladavinu zakona.

Emina Dizdarević


This post is also available in: English (English)