Povjerenica za ljudska prava je istakla da je bila šokirana onim što je vidjela u “Vučjaku”, stravičnim i nehumanim uslovima života, gdje su ljudi, uključujući i maloljetnike, zgurani u blato na bivšoj deponiji smeća, bez tekuće vode, odgovarajuće odjeće i obuće, u strašnim sanitarnim i higijenskim uslovima.
“Držati ljude u takvim uslovima jeste nečovječno i neprihvatljivo. Nikada taj kamp nije trebalo ni otvoriti. Trebalo ga je zatvoriti prije nekoliko mjeseci. Dobijala sam uvjeravanja, međutim jedan od razloga zašto sam došla da vidim situaciju jeste i to jer nije došlo do zatvaranja. Vlasti ga sada jednostavno moraju zatvoriti, a ljude koji tamo žive preseliti i osigurati im pristojan smještaj”, kazala je Mijatović.
Što vlasti duže čekaju da nešto poduzmu, prema njenim riječima, situacija postaje gora. Vlasti nemaju nikakvog izgovora da ne intervenišu jer broj ljudi koje treba preseliti nije veliki, rekla je Mijatović, dodavši da se radi o 500 do 600 ljudi.
Mijatović je kazala da je podjednako zabrinuta situacijom gdje migranti i azilanti u Bihaću i drugim dijelovima BiH spavaju na otvorenom ili u napuštenim građevinama, te da je situacija ispod bilo kakvog standarda i u ostalim prihvatnim centrima koje je posjetila, ali je sveukupno bolja u odnosu na kamp “Vučjak”.
“Vlasti Unsko-sanskog kantona su uradile dio posla, ali to nije dovoljno. Država se apsolutno ne uključuje da pomogne kantonu. Građani popunjavaju prazninu koju su vlasti ostavile. Vlasti bi trebale dati veću podršku takvim inicijativama”, rekla je Mijatović.
Kazala je i kako bi se Republika Srpska i Federacija BiH trebale uključiti i pomoći unapređenju situacije i ravnopravno podijeliti odgovornost za prihvat migranata i tražilaca azila, ali da RS i nekoliko kantona u Federaciji za sada odbijaju da preuzmu odgovornost iz različitih razloga.
“Broj migranata koji se trenutno nalaze u BiH jeste nekih 8.000. Ne postoji apsolutno ništa što bi vlasti mogle reći da je to broj koji se ne može kontrolisati i da se tim ljudima ne može obezbijediti human i smještaj u toplim prostorijama. To je sasvim savladiv broj, a sredstva su na raspolaganju.
Resursi se moraju koristiti djelotvornije”, kazala je Mijatović i dodala kako neki politički akteri doprinose širenju dezinformacija i pothranjuju strahove lokalnog stanovništva time što o migrantima šire potpune neistine.
Trenutno nefunkcionalan sistem, rekla je ona, otežava identifikaciju migranata i njihovih potreba za zaštitom, osiguranje pristupa azilu, zaštitu žrtava trgovine djece, naročito maloljetnika bez pratnje, te da postoji potreba da registracija i upućivanje na druge državne agencije budu ekspeditivniji, za šta treba i bolja koordinacija vlasti.
Osvrnula se Mijatović i na praksu vraćanja migranata iz Hrvatske u BiH, te na izvještaje o nečovječnom ponašanju koje je, kako je kazala, potpuno suprotno ljudskim pravima.
“Ovo pitanje sam u oktobru 2018. postavila premijeru Hrvatske, situacija se od tada samo pogoršala. Hrvatske vlasti moraju okončati praksu vraćanja migranata u BiH i obaviti nezavisne istrage o kolektivnom protjerivanju migranata i zlostavljanju koje čine policijske snage”, rekla je Mijatović.
Odgovarajući na pitanja novinara, povjerenica Vijeća Evrope je kazala da je stvar države BiH, koja s međunarodnim organizacijama mora naći način da bar u zimskim mjesecima smjesti migrante i utvrdi da li žele da idu u Zapadnu Evropu ukoliko iz “Vučjaka” ne budu željeli otiću u Blažuj, kao i da im treba obezbijediti minimum onoga što su svi iz BiH imali kada su 1990-ih godina išli u Evropsku uniju.
