Turskom državljaninu otkazan stalni boravak u BiH zbog prijetnje po sigurnost

BiH je ranije oduzela najmanje četiri boravišne dozvole turskim državljanima u BiH. Ti procesi, kao i posljednje hapšenje, desili su se nakon što je turski predsjednik prije nekoliko mjeseci tražio od bosanskohercegovačkih vlasti da izruče pripadnike takozvanog Gulenovog pokreta koje Turska sumnjiči za organizovanje pokušaja državnog udara.

“Razlog za ovakav postupak vlasti u BiH jeste da gospodin Keskin predstavlja prijetnju javnom redu i nacionalnoj sigurnosti BiH”, kazao je Ademović, koji je dodao da nakon razgovora s Keskinom “nije bilo moguće utvrditi bilo kakve naznake o tome šta bi moglo da bude prijetnja javnom redu i nacionalnoj sigurnosti BiH”.

“Dosadašnji primjeren profesionalni, porodični i privatni život Keskina ne ukazuju na bilo kakvu mogućnost na koju bh. vlasti upućuju”, rekao je Ademović.

On je objasnio da će Ministarstvu sigurnosti BiH advokati podnijeti žalbe protiv rješenja o oduzimanju stalnog boravka i stavljanja pod nadzor.

“Tražit će se utvrđivanje zloupotrebe navedenih zakonskih mogućnosti hapšenja i uskraćivanja prava usljed navodne prijetnje javnom redu i nacionalnoj sigurnosti BiH”, kazao je Ademović.

Nakon Keskinovog hapšenja u Bihaću i smještanja u Imigracioni centar Službe za poslove sa strancima, javnosti se putem društvenih mreža obratila njegova supruga.

“Moj suprug 15 godina radi u prosvjeti Bosne i Hercegovine i na sve načine se trudi da doprinese ovoj državi, koju vidi kao svoju domovinu. Izuzetno smo tužni zbog ovoga što se desilo. Bojim se za sigurnost svog supruga. Vjerujemo da će zakon u Bosni Hercegovini učiniti da prava istina izađe na vidjelo”, rekla je Zehra Kantar-Keskin.

Keskin je uhapšen 3. decembra u Bihaću, a zatim prebačen u Imigracioni centar Službe za poslove sa strancima.

Slobodan Ujić, direktor Službe, nije BIRN-u BiH bio dostupan za komentar. On je ranije za portal Klix kazao da je Keskin na “dodatnim provjerama”.

“Služba za poslove sa strancima ništa napamet ne radi. Imali smo mi operativne podatke i tek ćemo obaviti razgovor i dodatno ih isprovjeravati. Uključene su i druge sigurnosne agencije. Nije to tako jednostavno”, rekao je Ujić.

Kako je objavljeno u medijima, Keskin je direktor “Una-Sana” koledža u Bihaću, koji posluje u okviru grupacije “Richmond Park” sa sjedištem u Sarajevu, koja je pravni nasljednik obrazovnih institucija “Bosna Sema”.

Ranije je Služba za poslove sa strancima, nakon zahtjeva turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, ukinula boravišne dozvole u BiH za četiri državljanina Turske.

Postupci oduzimanja boravišnih dozvola turskim državljanima pokrenuti su nakon posjete predsjednika Erdogana Bosni i Hercegovini 9. jula ove godine. Erdogan je, prema riječima člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, u Sarajevo stigao s listom “gulenovaca” koje je želio da bh. vlasti izruče Turskoj.

“Erdogan traži ‘gulenovce’ iz BiH. Turska ima određene zahtjeve”, rekao je Dodik novinarima nakon sastanka sa Erdoganom.

Sud BiH je zauzeo stav u ranijim predmetima o tome da nije moguće Turskoj izručiti “gulenovce” koje potražuje, jer BiH ne tretira ovu organizaciju kao terorističku – o čemu je BIRN BiH ranije izvještavao.

“U drugim sličnim slučajevima Sud BiH je bez izuzetka zabranio izručenje zbog toga što su takvi zahtjevi protivni zakonskim i ustavnim pravima i slobodama. To su politički progoni, bez pravnog utemeljenja. Cijela demokratska Evropa ih osuđuje”, kazao je ranije Ademović za BIRN BiH.

U odlukama kojima se odbija turski zahtjev za izručenje, Sud BiH se pozvao na činjenicu da iako Ankara pokret Fethullaha Gulena naziva terorističkim, to ne čine Evropska unija (EU) i Ujedinjene nacije (UN), kao ni većina evropskih zemalja.

“Ministarstvo sigurnosti je ukazalo Službi za poslove sa strancima da ne može oduzimati prava bez dokaza, samo na osnovu zahtjeva turske ambasade. To smo i tvrdili cijelo vrijeme”, rekao je ranije Ademović govoreći o jednom od četiri predmeta.

Ovaj advokat procese protiv turskih državljana smatra političkim, a ukidanje boravišnih dozvola “rezultatom političkog pritiska izvršne vlasti usljed zahtjeva rukovodstva Republike Turske”.