Subota, 6 septembra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

On je proglašen krivim jer je utvrđeno da je, kao načelnik Stanice javne bezbjednosti (SJB), nezakonito zatvarao i nečovječno postupao prema srpskim civilima u periodu od sredine jula do 4. avgusta 1992. godine.

Merkez je istom presudom oslobođen dijela optužbe, dok su Predrag Bogunić i Ešef Hurić potpuno oslobođeni.

Prema optužnici, Merkez je bio načelnik Stanice javne bezbjednosti (SJB) u Goraždu od maja do kraja avgusta 1992. godine, a nakon toga pa do februara 1993. tu dužnost de facto je obavljao Bogunić, dok je Hurić bio komandir stanice policije u tom gradu.

Sudsko vijeće je utvrdilo da je Merkez izvršio nezakonitu naredbu Ratnog predsjedništva Goražda od 9. jula 1992. kojom se nalaže koncentracija srpskog stanovništva i odabrao četiri stana u koja je zatvoreno 70 civila, među kojima je bilo djece i bolesnih.

Vijeće je utvrdilo da je Merkez imao ovlaštenja da poboljša uslove u kojima su bili zatvoreni civili, ali da to nije učinio i time je doprinio nehumanom postupanju. Prema presudi, civili nisu imali odgovarajuću ishranu, kao ni minimalne uslove za higijenu, a bolesnima je pogoršano zdravstveno stanje.

“I sam optuženi je potvrdio da je znao za nezakonitu naredbu i da je zbog toga izrazio protivljenje predsjedniku Ratnog predsjedništva, poslije čega je pokrenuta njegova smjena. Međutim, iz materijalnih dokaza i izjava svjedoka jasno se dâ zaključiti da je optuženi ipak postupio po takvoj naredbi”, kazala je predsjedavajuća Vijeća Mediha Pašić u obrazloženju presude.

Kad je u pitanju visina kazne, rekla je Pašić, Vijeće nije našlo otežavajućih okolnosti. Za izricanje kazne ispod zakonskog minimuma Vijeće se opredijelilo cijeneći da je optuženi neosuđivan i u poznim godinama, da se protivio nezakonitoj naredbi, da je dozvoljavao civilima da odu iz stanova i da im se dostavlja hrana, da je u tom periodu u Goraždu bio haos, granatiranje i nestašica hrane.

Merkez, Bogunić i Hurić oslobođeni su optužbi za nezakonito zatvaranje 31 civila srpske nacionalnosti iz sela Bučje u prostorijama SJB-a, gdje su držani u nehumanim uslovima, u prenatrpanoj prostoriji, uskraćeni za toalet i higijenu, te izgladnjivani, i gdje je jedno lice preminulo, a jedno pokušalo da izvrši samoubistvo. Oslobođeni su i optužbi za dalje držanje stanovništva u stanovima nakon 4. avgusta, kao i za oduzimanje prava na pravično suđenje.

Vijeće je utvrdilo da su civile iz Bučja doveli pripadnici 43. drinske brigade i da se vojska obratila Merkezu za smještaj ovih lica, uz obrazloženje da vojska nema prostorije za tu svrhu.

Merkez je oslobođen optužbi za period nakon 4. avgusta 1992. uz obrazloženje da je tada ranjen i da je kasnije bio na liječenju. Bogunić je oslobođen jer Vijeće, kako je istakla Pašić, nije pronašlo pouzdane dokaze da je vršio dužnost načelnika SJB-a dok je Merkez bio odsutan, od kraja avgusta do polovine februara 1993. godine.

Pašić je kazala da se ne može utvrditi da je Bogunić de facto mijenjao Merkeza, jer ne postoji nijedan dokument koji je potpisao u tom svojstvu. Hurić je, kako se navodi u presudi, bio komandir stanice policije na lijevoj obali u Goraždu, i nije bio ovlašten ni za kakave odluke u vezi sa zatvorenim civilima.

Suđenje u ovom predmetu trajalo je tri i po godine – od 24. marta 2016. do prošlog mjeseca.

Na danas izrečenu prvostepenu presudu dozvoljena je žalba Apelacionom odjeljenju.

Najčitanije
Saznajte više
Obradović i ostali: Kontakti s Pajićem i Rajakom za vrijeme akcije u Novoseocima
Na suđenju za zločine u Sokocu, svjedok Odbrane ispričao je kako je sanitet bio angažovan tokom akcije u Novoseocima i kako je kontaktirao s Momčilom Pajićem i Marinkom Rajakom.
Dževad Avdičević ispred Suda Bosne i Hercegovine sa braniocem Ifetom Feragetom. Foto: Detektor
Avdičević i ostali: Odbrane spore postojanje pismene naredbe o strijeljanju
Na suđenju za zločine počinjene na području Sapne 1993. godine, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine je, odgovarajući na pitanja Sudskog vijeća, rekao da je postojala pismena naredba o strijeljanju ratnih zarobljenika, što su Odbrane optuženih osporavale.
Spasojević negirao krivicu za zločine u Zvorniku
Efendić: Suđenje će se odvijati u Tuzli zbog bolesti optuženog