“Jednog dana sam došla kući i tamo su me čekali moji i njegovi roditelji, braća i sestre. Ja nisam znala za to. Kad sam izašla iz kupatila, oni mi nude prsten, burme, da se udam”, prisjeća se Merima i dodaje kako nije htjela pristati na ovaj brak jer ga nije planirala i jer je bila maloljetna.
“Tada se moj stariji brat htio ženiti. Roditelji od mog muža htjeli su mene u zamjenu, da bi dali kćerku za mog brata. Na kraju sam pristala. Za njega sam se udala u augustu, imala sam 16 godina. Nismo išli u opštinu, nego sam se vjenčala godinu dana poslije svadbe. Prvo dijete sam rodila sa 17 godina“, kaže Merima M. iz Kiseljaka, koja danas ima 28 godina i živi sa suprugom i njihovo četvero djece kao podstanarka u Tuzli.
Ova porodica preživljava zahvaljujući prijateljica koju je Merima upoznala sa 19 godine i koja im je pomogna kada su morali spavati u automobilu jer nisu mogli naći stanodavca koji bi im iznajmio stan, najčešće zbog toga jer su Romi, objašnjavaju.
Tokom 2018. godine u Tuzlanskom kantonu je zabilježeno šest brakova sa mlađim maloljetnikom dok se ranijih godina taj broj kretao od pet do 12, koliko ih je prema podacima iz izvještaja Ministarstva unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona bilo u 2014. godini.
Od 2012. do ove godine Udruženje “Zemlja djece u BiH” zabilježilo je 16 slučajeva u Tuzlanskom kantonu od kojih su tri slučaja sadržavala elemente trgovine ljudima poput vrbovanja, obmane, novčane transakcije, transporta i prisile i eksploatacije.
Maloljetnički brakovi su nelegalni u BiH osim u slučajevima kada sud odobri takav brak osobama starijim od 16 godina iz opravdanih razloga.
Prema podacima iz Izvještaja o stanju trgovine ljudima u BiH za 2017. godinu, od ukupnog broja od 83 potencijalnih žrtava trgovine ljudima, ukupno je pet slučajeva ugovorenih prisilnih brakova. U 2018.godini je bilo šest slučajeva ugovorenih prisilnih brakova.
Oko 115 miliona muškaraca u svijetu je stupilo u maloljetnički brak, prema podacima Dječijeg fonda UN-a (UNICEF). UNICEF je izvještaj o dječacima – mladoženjama napravio prema podacima iz 82 zemlje. Podaci govore da je više od 115 miliona dječaka stupilo u brak u dobi ispod 15 godina.
Muradif Biberović, voditelj Centra za podršku, informisanje i zajedničko djelovanje romskih nevladinih organizacije Tuzlanskog kantona i predstavnik organizacije “Romano Drom” iz Živinica kaže kako maloljetnički brakovi nisu tradicija kod Roma.
“To je nekada bilo iz siromaštva, roditelji su prodavali svoju djecu, odnosno udavali maloljetne djevojčice koje su bile nepismene i neupućene u šta ulaze. Kasnije su se te djevojčice bavile prosjačenjem da bi zaradile novac kojim su plaćene“, kaže Biberović.
Adnan Drndić iz udruženja “Zemlja djece BiH” kaže kako je se “pojava posmatra poprilično jednolično na način da se ističu samo loše konotacije takvih zajednica, po automatizmu se vezuju za trgovinu ljudima, eksploataciju i romsku populaciju što u stvarnosti i nije tako”, ali da ima slučajeva maloljetničkih bratova koji su sklopljeni iz obostrane želje i zbog zajedničkog života.
“Međutim kada govorimo o ugovorenim maloljetničkim brakovima koji su sklopljeni protiv volje i ispod čijeg ‘plašta’ se krije trgovina ljudima protkana raznim vidiovima eksploatacije zasigurno zahtjevaju posebnu pažnju istražnih organa”, kaže Drndić i dodaje kako je takva pojava u porastu.
On kaže da Udruženje osim javnih kampanja “radi u zajednicama koje su okarakterizirane kao zajednice ‘visokog rizika’”, kaže on.
(Autor: Amila Rahmanović)
US ambasada
“Objavljivanje ovog teksta je finansirano grantom Ministarstva vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država (Department of State). Mišljenja, nalazi i zaključci koji su ovdje navedeni pripadaju autorima i ne odražavaju nužno mišljenja, nalaze i zaključke Ministarstva vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država.“
