Nedjelja, 23 Februara 2025.
Sedmični pregled našeg najboljeg materijala
_
Newsletter
Prijavom potvrđujete da imate više od 16 godina i slažete se da povremeno primate promotivne ponude za programe koji podržavaju novinarstvo Detektor.ba. Možete se odjaviti ili prilagoditi svoje postavke u bilo kojem trenutku.

„Vijeće Apelacionog odjeljenja Suda BiH je nakon održane sjednice vijeća donijelo presudu kojim se žalba odbrane optuženog Momira Tasića odbija kao neosnovana, dok se žalba branioca optuženog Petra Tasića djelimično uvažava te se osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od pet godina, dok se u ostalom dijelu prvostepena presuda potvrđuje“, stoji u saopštenju Državnog suda.

Prvostepenom presudom izrečenom u septembru 2018. godine, Momir Tasić osuđen je na 14 godina zatvora zbog prisilnog nestanka civila, kao i za silovanje, a Petar Tasić na deset godina zbog odvođenja bošnjačkih civila. U ovom predmetu prvostepenom presudom optužbi je oslobođen Mirko Tasić i na taj dio presude Tužilaštvo nije uložilo žalbu, čime je ona postala pravosnažna.

Momir, Petar i Mirko Tasić optužnicom su se teretili da su u junu 1992. učestvovali u prisilnom nestanku šest žrtava bošnjačke nacionalnosti, koje su prethodno uhapsili, mučili i zlostavljali a zatim odveli u pravcu Užica, nakon čega im se gubi svaki trag.

Mirko i Momir Tasić su bili optuženi i za silovanje dvije osobe bošnjačke nacionalnosti. Prema optužnici, Momir i Petar su bili pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS), dok je Mirko Tasić bio pripadnik Stanice javne bezbjednosti (SJB) Višegrad.

Ova presuda Apelacionog odjeljenja je konačna i na nju ne postoji mogućnost žalbe.

Povezane vijesti
Saznajte više
Odluke o karantinima na ispitu zakonitosti
Krizni štabovi i institucije u Bosni i Hercegovini suočavaju se sa kritikama i optužbama za nepravilnosti kod određivanja karantina građanima koji su doputovali u državu iz inostranstva ili je cijelo njihovo naselje stavljeno u izolaciju.
Kako spriječiti negiranje genocida u Srebrenici – potrebe vs. stvarnost
Bosna i Hercegovina se približava 25. godišnjici srebreničkog genocida uz konstantno političko i institucionalno negiranje ovog zločina.