Četvrtak, 26 juna 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Vještak ekonomske struke Goran Radivojac, odgovarajući na unakrsna pitanja Tužilaštva, rekao je da se pri sačinjavanju nalaza koristio dokumentacijom koju mu je dostavio Čaušević a koja potiče iz UIO-a. Govoreći o organizacionoj strukturi UIO-a, Radivojac je naveo da direktor ima pet pomoćnika i da je za otvaranje novih mjesta za carinjenje bio zadužen njegov pomoćnik za carine.

Radivojac je kazao da je rok za carinjenje robe 24 sata, ali da to sve zavisi od više faktora, među kojima je i vrijeme dolaska kamiona s robom.

“Šleper se ne kontroliše na način da se pregleda sva roba na njemu, osim u nekim izuzecima. Pregled se vrši metodom uzorka, a carinik ima diskreciono pravo da pregleda jedan, dva ili pet, ili svaki s robom, kako bi provjerio da li je sve u redu”, pojasnio je vještak.

Radivojac je rekao da u dokumentima nije našao da je Sedinet Karić, kao vlasnik firmi “Obitex” i “KS Obitex”, raspolagao novčanim sredstvima da bi mogao vršiti gotovinske isplate, kako je navedeno u optužnici. Na upit braniteljice Adne Dobojlić, vještak je kazao da u dokumentima koje je imao na raspolaganju nije našao da je Anes Sadiković vezan za firme “Janus” i “Eko-san”, kao i da njegovog imena nema u dokumentaciji.

“Nisam našao da su te firme bile u povlaštenom položaju u odnosu na druge. Jedna od njih – firma ‘Janus’ – bila je pod posebnim tretmanom strogoće kontrole”, dodao je vještak.

Optužnica tereti Čauševića za zloupotrebu položaja, pranje novca i primanje dara, a Sadikovića za davanje dara pri uvozu kamiona s tekstilom. S njima je bio optužen Sedinet Karić, koji je po sporazumu osuđen na godinu zatvora zbog davanja dara.

Nastavak suđenja je 18. jula.

Najčitanije
Saznajte više
Odluke o karantinima na ispitu zakonitosti
Krizni štabovi i institucije u Bosni i Hercegovini suočavaju se sa kritikama i optužbama za nepravilnosti kod određivanja karantina građanima koji su doputovali u državu iz inostranstva ili je cijelo njihovo naselje stavljeno u izolaciju.
Kako spriječiti negiranje genocida u Srebrenici – potrebe vs. stvarnost
Bosna i Hercegovina se približava 25. godišnjici srebreničkog genocida uz konstantno političko i institucionalno negiranje ovog zločina.