Nedjelja, 23 Februara 2025.
Sedmični pregled našeg najboljeg materijala
_
Newsletter
Prijavom potvrđujete da imate više od 16 godina i slažete se da povremeno primate promotivne ponude za programe koji podržavaju novinarstvo Detektor.ba. Možete se odjaviti ili prilagoditi svoje postavke u bilo kojem trenutku.

Prema optužnici u koju je Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) imala uvid, Stević se tereti da je tokom 2014. preko graničnog prelaza iz BiH otišao u Beograd, odakle je s Međunarodnog aerodroma “Nikola Tesla” otputovao u Moskvu, a zatim u Rostov i područje Luganjska u Ukrajini.

“Na navedenom području optuženi se kao dobrovoljac, zajedno s drugim osobama iz Srbije i BiH, protivzakonito pridružio i postao pripadnik paravojne formacije Odreda jedinice ‘Jovan Šević’, koja je djelovala protiv legitimnih snaga Ukrajine”, saopćeno je ranije iz Tužilaštva.

Sutkinja Dalida Burzić je kazala da se Stević već drugi put nije pojavio na izjašnjenju, te da će mu naredni poziv biti upućen putem Policijske uprave Banja Luka.

Veljko Čivša, njegov advokat po službenoj dužnosti, rekao je da je prvi put primio poziv za izjašnjenje, te da je stupio u kontakt s optuženim.

“Dogovorili smo se da se vidimo čim dobije poziv. Pokušaću stupiti ponovo u kontakt s njim”, kazao je Čivša.

Stević je, prema navodima Tužilaštva, u okviru jedinice “Jovan Šević” zadužio oružje i uniformu te obavljao različite vojne aktivnosti do kraja septembra 2014. godine.

U svom iskazu navedenom u optužnici Stević tvrdi da je u Ukrajinu otišao kao novinar.

Optužnica protiv Stevića je prva koju je Državno tužilaštvo podiglo za boravak na ratištu u Ukrajini i pridruživanje stranim paravojnim i parapolicijskim formacijama u toj zemlji.

Pred Sudom BiH su za ratovanje na stranom ratištu u Siriji – ili planiranje i poticanje odlazaka na ovo ratište – do sada osuđene ukupno 24 osobe, na oko 50 godina zatvora.

Naredno izjašnjenje zakazano je za 12. juli.

Povezane vijesti
Saznajte više
Odluke o karantinima na ispitu zakonitosti
Krizni štabovi i institucije u Bosni i Hercegovini suočavaju se sa kritikama i optužbama za nepravilnosti kod određivanja karantina građanima koji su doputovali u državu iz inostranstva ili je cijelo njihovo naselje stavljeno u izolaciju.
Kako spriječiti negiranje genocida u Srebrenici – potrebe vs. stvarnost
Bosna i Hercegovina se približava 25. godišnjici srebreničkog genocida uz konstantno političko i institucionalno negiranje ovog zločina.