Petak, 9 maja 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

godine.

Krivnje su oslobođeni Safet Mujčinović, Selman Busnov, Nusret Muhić, Zijad Hamzić, Ramiz Halilović, Nedžad Hodžić i Osman Gogić.

U Sudu su nam potvrdili da je Apelaciono vijeće žalbu Tužilaštva odbilo kao neosnovanu, te da je potvrđena oslobađajuća presuda od 8. septembra 2017.

Mujčinoviću i ostalima se sudilo za nezakonito zatvaranje srpskih civila u Stuparima kod Kladnja, kao i njihovo premlaćivanje i nečovječno postupanje.

U obrazloženju prvostepene presude je navedeno da krivica optuženih nije dokazana s obzirom da je na neke tačke optužnice saslušan samo jedan svjedok, a u odnosu na druge tačke optužnice, iskazi saslušanih svjedoka su bili kontradiktorni i nejasni.

Optužnica je navodila da je Mujčinović bio komandir Stanice policije (SP) u Stuparima, Busnov načelnik Stanice javne bezbjednosti (SJB) u Kladnju, Hamzić komandir čete Teritorijalne odbrane (TO) Stupari, a kasnije i komandant bataljona TO-a Stupari, dok je Halilović bio aktivni policajac SP-a i komandir Odjeljenja Vojne policije u Stuparima.

Hodžić je prema optužnici bio rezervni policajac, Gogić vojni policajac, a Muhić šef grupe za sprečavanje i suzbijanje kriminaliteta u SJB-u.

Tužilaštvo, prema ocjeni Prvostepenog vijeća, nije dokazalo da je Mujčinović izdavao bilo kakve naredbe o statusu civila, niti da je znao ili mogao znati za nezakonita ispitivanja njegovih podređenih.

Prvostepenom presudom je između ostalog, utvrđeno da se Busnov dva puta samoinicijativno obraćao pojedinim organima za rješavanje statusa civila, da Halilović za njih nije bio zadužen, te da iskazi svjedoka nisu saglasni u bitnim činjenicama u pogledu identifikacije Gogića i Hodžića.

 

Najčitanije
Saznajte više
Odluke o karantinima na ispitu zakonitosti
Krizni štabovi i institucije u Bosni i Hercegovini suočavaju se sa kritikama i optužbama za nepravilnosti kod određivanja karantina građanima koji su doputovali u državu iz inostranstva ili je cijelo njihovo naselje stavljeno u izolaciju.
Kako spriječiti negiranje genocida u Srebrenici – potrebe vs. stvarnost
Bosna i Hercegovina se približava 25. godišnjici srebreničkog genocida uz konstantno političko i institucionalno negiranje ovog zločina.