Nedjelja, 23 Februara 2025.
Sedmični pregled našeg najboljeg materijala
_
Newsletter
Prijavom potvrđujete da imate više od 16 godina i slažete se da povremeno primate promotivne ponude za programe koji podržavaju novinarstvo Detektor.ba. Možete se odjaviti ili prilagoditi svoje postavke u bilo kojem trenutku.

U Sudu BiH su pojasnili da je žalba branioca u dijelu odluke o krivičnopravnoj sankciji odbijena kao neosnovana, dok je u pogledu ostalih žalbenih navoda odbačena kao nedopuštena.

Prvostepenom presudom iz jula 2018., Haskić je proglašen krivim za planiranje odlaska na strano ratište, ali je oslobođen od kazne jer je dobrovoljno odustao od izvršenja djela.

Sud je tada utvrdio da je Haskić u drugoj polovini 2017. pravio plan i obezbijedio sredstva za pridruživanje paravojnoj formaciji koja djeluje van BiH i ostvarivao putem društvenih mreža kontakte s osobama koje se nalaze na području Sirije, pri čemu je govorio da će otići da ratuje na strani Islamske države i da će zapaliti bh. pasoš.

Kako stoji u toj presudi, Haskić se dopisivao s osobama za koje se vjeruje da se nalaze na stranom ratištu putem “Telegrama”, “Vibera” i “Facebooka”, a koje je instalirao na mobitel te se koristio imenom “Allahov rob”. Uz to, navodio je da će otići u Siriju da ratuje na strani Islamske države i da će zapaliti svoj bosanskohercegovački pasoš.

Apelaciono vijeće je u oktobru 2018. uvažilo žalbu Tužilaštva te preinačilo prvostepenu odluku i Haskića osudilo na godinu i po zatvora, a Trećestepeno vijeće je tu kaznu potvrdilo i odbilo žalbu Odbrane.

Branilac Senad Dupovac je u obrazloženju te žalbe naveo kako je u ranoj fazi postupka došlo do sporazuma o priznanju krivice, ali je sudija za prethodno saslušanje Branko Perić odbio sporazum jer nije u interesu optuženog i da je djelo bilo u pokušaju.

Haskiću će u kaznu, kako su dodali u Sudu BiH, biti uračunato vrijeme provedeno u pritvoru od kraja decembra 2017. do kraja februara 2018. godine.

 

Povezane vijesti
Saznajte više
Odluke o karantinima na ispitu zakonitosti
Krizni štabovi i institucije u Bosni i Hercegovini suočavaju se sa kritikama i optužbama za nepravilnosti kod određivanja karantina građanima koji su doputovali u državu iz inostranstva ili je cijelo njihovo naselje stavljeno u izolaciju.
Kako spriječiti negiranje genocida u Srebrenici – potrebe vs. stvarnost
Bosna i Hercegovina se približava 25. godišnjici srebreničkog genocida uz konstantno političko i institucionalno negiranje ovog zločina.