VSTV odgodio primjenu Pravilnika o imovinskim kartonima
U Delegaciji Evropske unije u Sarajevu su za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) kazali da trenutno razmatraju odluku Agencije za zaštitu ličnih podataka kojom je VSTV-u zabranjeno da vrši obradu ličnih podataka sudija i tužilaca prilikom izrade finansijskih izvještaja i imovinskih kartona.
“Dok se s jedne strane zaštita podataka bavi pravima građana, transparentnost nosilaca pravosudne dužnosti je od javnog interesa i predstavlja važan temelj za nezavisno, nepristrano i kredibilno pravosuđe. U izvještaju Evropske komisije o Bosni i Hercegovini iz 2018. godine navodi se da zemlja treba da unaprijedi zakonodavstvo koje reguliše imovinske kartice”, rekli su iz Delegacije.
Podsjetili su i da je nedavna rezolucija Evropskog parlamenta o BiH istakla da je “pravni i institucionalni okvir za suzbijanje sistemske korupcije u područjima kao što je, između ostalog, sukob interesa i objava imovinskih kartica slab i neadekvatan”.
“Evropska unija cijeni bilo koju reformu s ciljem jačanja transparentnosti pravosuđa u skladu s evropskim standardima o imovinskim karticama”, dodali su iz Delegacije.
Agencija za zaštitu ličnih podataka zabranila je VSTV-u da vrši obradu ličnih podataka sudija i tužilaca prilikom izrade finansijskih izvještaja i imovinskih kartona navodeći da se krši pravo na privatnost sudija, tužilaca i njihovih srodnika, kao i da se krše zakoni o VSTV-u, jedinstvenom matičnom broju i odredbe Konvencije o borbi protiv korupcije.
Nakon odluke iz VSTV-a su saopštili da će odložiti usvajanje svog Pravilnika kojim je regulisano pitanje finansijskih izvještaja i organizirati sastanak sa predstavnicima Agencije.
“Ukoliko se ne uspije pronaći povoljno rješenje u pregovorima s Agencijom, VSTV će u zakonskom roku uložiti adekvatno pravno sredstvo na odluku Agencije”, rekli su iz VSTV-a i naveli da će nakon obavljenih razgovora s Agencijom, pristupiti izradi rezervne opcije u pogledu Pravilnika koji će biti primjenjiv u 2019. godini.
Rješenje, na koje nema mogućnosti žalbe, doneseno je na osnovu prigovora koji je uputilo Udruženje sudija Suda BiH, a podržalo Udruženje sudija Republike Srpske.
U Udruženju sudija Suda BiH su potvrdili da su zaprimili odluku Agencije, ali za BIRN BiH nisu htjeli da daju komentare, navodeći da je sve navedeno u obrazloženju.
Direktor Centra za edukaciju sudija i tužilaca Arben Murtezić rekao je da je ova situacija posljedica djelovanja VSTV-a, koji uglavnom uspješno ispunjava preporuke Evropske unije kroz različite akte, a koje bi u idealnim uslovima trebalo riješiti zakonom.
“Što se tiče imovinskih kartona sudija i tužilaca, pored spomenutih preporuka Evropske unije, činjenica je i da su podaci o imovini nosilaca pravosudnih funkcija u većini zemalja Evrope i okruženja dostupni na različite načine, zahtjeve ili jednostavno ‘na klik’. Stoga je izvjesno da je veća transparentnost u tom pogledu neminovna i u BiH”, kazao je Murtezić.
Aladin Abdagić, glavni i odgovorni urednik Centra za istraživačko novinarstvo (CIN), rekao je da zabrana Agencije ne iznenađuje, ali je svakako veliki udarac principima transparentnosti i prevenciji korupcije u pravosuđu uopšte.
“Ovo nije prvi put da je Agencija ovako postupila. Sjetit ćemo se zabrane objavljivanja imovinskih kartona političara zbog toga što su u njima navedene adrese stanovanja, nakon čega ih je Centralna izborna komisija skinula sa svoje internet stranice. Agencija ne traži način na koji bi zaštitila lične podatke, ali i omogućila da oni podaci koji trebaju biti objavljeni, da se objave”, kazao je Abdagić.
Naveo je i primjer kako su novinari CIN-a objavili već popunjene imovinske kartone političara sa kojih su izbrisali adrese, što nije bio problem za Agenciju.
“Agencija bi mogla naći neko rješenje, ali ne i zabranu, zbog koje godinama ovi dokumenti nisu bili dostupni javnosti. CIN će se svakako, kao što je to uradio i s imovinskim kartonima političara, potruditi da u skorije vrijeme i imovinske kartice sudija i tužilaca postanu javni”, kazao je Abdagić.
Iz Evropske unije su BIRN-u BiH naveli i kako bi ova odluka Agencije za zaštitu ličnih podataka mogla biti predmet sudskog preispitivanja.