Iduće sedmice izbor glavnog državnog tužioca
Iz VSTV-a su saopćili da će izbor novog državnog tužioca biti obavljen u srijedu, 23. januara, pune dvije godine i tri mjeseca od imenovanja Gordane Tadić za vršiteljicu ove dužnosti.
Uz Tadić, kandidati za izbor glavnog tužioca Tužilaštva BiH – koji će pred članovima VSTV-a iznijeti programe rada – jesu Diana Kajmaković i Munib Halilović. Kajmaković radi kao tužiteljica u Tužilaštvu BiH, gdje je ranije radio i Halilović, koji je trenutno na poziciji federalnog tužioca.
Radeći kao vršiteljica dužnosti glavnog tužioca nakon suspenzije njenog bivšeg šefa Gorana Salihovića 2016. godine, Tadić se susrela sa izazovima u procesuiranju ratnih zločina, poštivanju preporuka sutkinje Joanne Corner i neuspješnog završetka provođenja rokova iz Strategije za rad na predmetima ratnih zločina.
Prvi od problema s kojima se suočila jeste analiza sutkinje Corner, koja je imala niz zamjerki na procesuiranje ratnih zločina. Corner je u svom izvještaju, koji je objavljen u ljeto 2016. godine, navela da se u Tužilaštvu BiH ne radi sistemski na procesuiranju ratnih zločina, da se bazira na statistici i favoriziraju lakši i manji predmeti, kao i da se složene istrage cjepkaju.
Corner je također navela da u Tužilaštvu BiH nema sistema mentorstva prema kojem bi iskusnije kolege pomagale novim, kao i da se ne rade istrage po timovima, koji bi pokrivali određenu geografsku teritoriju, što bi, prema njenim riječima, povećalo ekspertizu tužilaca.
Nakon svog postavljenja na poziciju vršiteljice dužnosti, Tadić se pred VSTV-om – koji je usvojio zaključke Corner – obavezala da će primijeniti preporuke iz izvještaja. Međutim, do danas javnost je ostala uskraćena za informacije o tome koji su konkretno koraci urađeni.
Izvori iz Državnog tužilaštva su Balkanskoj istraživačkoj mreži Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) kazali da ni dvije godine kasnije nisu organizirani timovi za rad na predmetima ratnih zločina, a u potpunosti nije isključeno ni cjepkanje optužnica.
Za dvije godine i tri mjeseca koliko je Tadić na čelu Tužilaštva BiH, za ratne zločine optuženo je 150 osoba.
U toku 2017. godine optuženo je 59 osoba, od kojih je 37 srpske nacionalnosti, devet Bošnjaka i 13 Hrvata. Podignuta je optužnica protiv Dragana Vikića i ostalih zbog ratnog zločina nad pripadnicima Jugoslavenske narodne armije (JNA) u Sarajevu.
Te godine podignuta je jedna optužnica za genocid počinjen u Srebrenici – protiv Tome Kovača, bivšeg ministra unutrašnjih poslova Republike Srpske (RS), koji je nedostupan organima gonjenja u BiH – kao i optužnica protiv jedne žene, koja je također nedostupna organima gonjenja. Višnja Aćimović je optužena za ratni zločin počinjen u Vlasenici.
Zaključen je i jedan sporazum o priznanju krivice, koji je Sud BiH prihvatio i osudio Miroslava Perića na godinu dana zbog nečovječnog postupanja prema maloljetnom dječaku u logoru “Vojno” kod Mostara.
Po komandnoj odgovornosti optužen je Sakib Halilović, zbog toga što nije kaznio odgovorne za ubistvo dječaka srpske nacionalnosti. Optužen je zajedno sa Elfetom Veseli, kojoj je na teret stavljeno da je ubila dječaka. Zbog zločina počinjenog nad srpskim stanovništvom optuženo je deset bivših pripadnika komandnih struktura Hrvatskog vijeća obrane (HVO) te vojne i civilne policije u Orašju.
Prošle godine je za ratne zločine optužena 91 osoba – 33 Srbina, 43 Bošnjaka i 15 Hrvata. Podignuta je optužnica protiv Atifa Dudakovića, bivšeg komandanta Petog korpusa Armije Bosne i Hercegovine (ABiH), i još 15 osoba za ratni zločin počinjen nad srpskim stanovništvom.
Također, podignuta je i prva optužnica za ratni zločin počinjen nad srpskim stanovništvom u selu Čemerno kod Ilijaša, a optuženo je 12 bivših pripadnika Teritorijalne odbrane (TO), aktivnog i rezervnog sastava policije.
Budući da nisu ispoštovani rokovi iz Strategije za procesuiranje ratnih zločina, u aprilu 2017. osnovana je Radna grupa za izradu izmjena i dopuna Državne strategije, u kojoj su bili predstavnici i Tužilaštva BiH.
U novoj Strategiji, koju nije usvojilo Vijeće ministara, definirano je da svi predmeti ratnih zločina budu riješeni u narednih pet godina.
Prema toj Strategiji, u Tužilaštvu BiH postoji više od 550 neriješenih predmeta ratnih zločina u kojima je imenovano 4.500 poznatih počinilaca, i isto toliko predmeta u kojima nije poznat počinilac. Na sudovima entiteta i Brčko Distrikta je oko 200 predmeta u kojima je poznat počinilac ratnih zločina.
