Ponedjeljak, 9 juna 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Trećestepeno vijeće Suda BiH osudilo je Osmana Abdulaziza Kekića na tri godine zatvora zbog pridruživanja stranim formacijama u takozvanoj Islamskoj državi u Siriji.

U presudi je navedeno da je Kekić 20. marta 2015. u citroenu otputovao preko graničnog prelaza Orašje u Tursku, odakle je neutvrđenog dana prešao u Siriju i postao pripadnik terorističke paravojne formacije “Enver Alwaki”, gdje je ostao do 2. oktobra iste godine.

Kekić je prvostepenom presudom oslobođen krivnje, ali je Apelaciono vijeće ukinulo tu odluku i osudilo ga na dvije godine zatvora, da bi mu Trećestepeno vijeće povećalo kaznu na tri godine.

Žalbeno vijeće Suda BiH je osudilo Amira Haskića na godinu i po zatvora zbog planiranja i pokušaja pridruživanja stranim paravojnim formacijama u Siriji i preinačilo prvostepenu presudu kojom je oslobođen izdržavanja kazne.

Haskić je proglašen krivim što je u drugoj polovini 2017. pravio plan i obezbijedio sredstva za pridruživanje paravojnoj formaciji koja djeluje van BiH i ostvarivao putem društvenih mreža kontakte s osobama koje se nalaze na području Sirije.

Prvostepenom presudom je proglašen krivim što je pokušao, ali je dobrovoljno odustao od krivičnog djela, zbog čega ga je Sud oslobodio izdržavanja kazne. U obrazloženju te odluke je navedeno kako je nesporno da je Haskić imao namjeru da se pridruži paravojnoj formaciji u Siriji, ali i da je od te namjere dobrovoljno odustao.

“Bez obzira na ponašanje optuženog tokom čitavog postupka i nepoštivanje Suda, Vijeće je odlučilo da mu dâ zadnju šansu da više ne čini krivična djela i oslobodilo ga kazne, imajući u vidu da se radi o osobi mlađe životne dobi i da nije osuđivan”, rekao je predsjedavajući Sudskog vijeća Izo Tankić.

Žalbeno vijeće je uvažilo žalbu Tužilaštva BiH i preinačilo prvostepenu presudu te Haskića osudilo na godinu i po zatvora.

Tužilaštvo BiH je u proteklih nekoliko godina optužilo ukupno 24 osobe zbog vrbovanja, organizovanja puta i pokušaja odlaska i boravka na sirijskom ratištu, i svi su osuđeni na zatvorske kazne u rasponu od jedne do sedam godina.

Pored Haskića, Državno tužilaštvo je u 2018. podiglo optužnicu protiv Maksima Božića i Edina Hastora, koji se terete za planiranje i pripremanje terorističkog napada na zgrade Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) u Sarajevu i Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Tuzlanskog kantona.

Istraga se vodi i protiv Muniba Ahmetspahića, koji je uhapšen krajem novembra na Aerodromu Sarajevo zbog sumnje da je učestvovao u ratu u Siriji, a prema navodima Tužilaštva, tamo je bio u “Al-Nusra Frontu” i ISIL-u, organizacijama koje su Ujedinjene nacije (UN) proglasile terorističkim.

U Republici Srpskoj je u 2018. izrečena prva presuda za terorizam Milanu Macuri, kojem je banjalučki Okružni sud izrekao uslovnu kaznu zbog poruke koju je ostavio na svom Instragram profilu a u kojoj je, između ostalog, naveo da je “idealan materijal za samoubicu”, tražeći da mu neko “pokloni 150 kilograma eksploziva C4 kako bi digao u vazduh ‘Zimzograd’”.

Iako su on i njegov advokat tokom postupka tvrdili da se radilo o šali, Sud je zaključio da je Macura, s ciljem zastrašivanja građana, prijetio izvršenjem teškog djela.

Republičko tužilaštvo je preuzelo istragu protiv Aleksandra Radića, koji se sumnjiči da je u martu 2018. iz ručnog raketnog bacača ispalio raketu na zgradu u Banjoj Luci, i to djelo je kvalifikovalo kao terorizam.

Prvobitno je bio osumnjičen za izazivanje opće opasnosti, odnosno da je iz “zolje” ispalio raketu na zgradu “Agrama” u Banjoj Luci, i istragu je tada vodilo banjalučko Okružno tužilaštvo.

Najčitanije
Saznajte više
Odluke o karantinima na ispitu zakonitosti
Krizni štabovi i institucije u Bosni i Hercegovini suočavaju se sa kritikama i optužbama za nepravilnosti kod određivanja karantina građanima koji su doputovali u državu iz inostranstva ili je cijelo njihovo naselje stavljeno u izolaciju.
Kako spriječiti negiranje genocida u Srebrenici – potrebe vs. stvarnost
Bosna i Hercegovina se približava 25. godišnjici srebreničkog genocida uz konstantno političko i institucionalno negiranje ovog zločina.