Brammertz: Hrvatska vlada utiče na pravdu u predmetima ratnih zločina

U izvještaju se navodi da Vlada Hrvatske nije povukla zaključak iz 2015. godine kojim je naloženo Ministarstvu pravde da ne pruža sudsku saradnju u određenim predmetima ratnih zločina, čime je Vlada nastavila vršenje uticaja na proces pravde.

Uprkos direktnim naporima Ureda tužilaštva MMKS-a prema hrvatskim vlastima, po izvještaju, mali napredak je ostvaren u protekle tri godine zbog ovakve hrvatske politike i njenog negativnog uticaja.

“Ovakva politika utiče na promoviranje nekažnjivosti na račun žrtava širom regiona, koje zaslužuju pravdu”, stoji su Brammertzovom izvještaju, gdje je također navedeno da nije pruženo nijedno zadovoljavajuće objašnjenje za održavanje ovakve politike hrvatske vlade.

On je u izvještaju naveo da bi hrvatska vlada odmah trebala povući ovakav stav, te “dopustiti procesu pravde da se nastavi bez dodatnog uplitanja”.

Brammertz je u izvještaju naveo i da je smanjena saradnja hrvatskih vlasti dovela do važnih zastoja u istragama i procesuiranju u susjednim zemljama. Istovremeno, u očima javnosti, kako stoji u izvještaju, čini se da, dok “hrvatski sudovi nastavljaju potraživanje pravde za hrvatske žrtve, malo je vidljivog napretka u procesuiranju slučajeva protiv osoba hrvatske nacionalnosti optuženih od sudova susjednih zemalja”.

Brammertz se u izvještaju osvrnuo i na predmet protiv Marka Radića, kojem je u oktobru ove godine Županijski sud u Zagrebu – s obzirom da se udruženi zločinački poduhvat kao institut ne priznaje u Hrvatskoj – skratio kaznu za zločine protiv čovječnosti počinjene nad Bošnjacima na području Mostara.

Presudom Suda u Zagrebu izmijenjena je presuda Suda Bosne i Hercegovine kojom je Radić u martu 2011. prvobitno bio osuđen na 21 godinu zatvora. Zagrebački sud se složio da preuzme izvršenje presude Suda BiH nakon što je ministar pravde BiH dozvolio Radiću da kaznu služi u Hrvatskoj.

Radić je presudom Suda BiH osuđen na 21 godinu zatvora, te je do 2027. trebao biti u zatvoru. Po novoj presudi Županijskog suda, kojom mu je smanjena kazna na 12 i po godina, Radić će izaći na slobodu do kraja ove godine.

“Žrtvama i javnosti je veoma teško shvatiti kako je kazna za tako ozbiljne zločine mogla biti smanjena u tolikoj mjeri samo na osnovu preuzimanja presude u Hrvatskoj”, stoji u izvještaju.

Također je istaknuto da, iako je prebacivanje izvršenja kazne unapređenje socijalne rehabilitacije osuđenika u skladu sa izvršenjem pravde, nije jasno kako će ta svrha biti postignuta ukoliko Radić bude pušten nedugo nakon pruzimanja.

Pred UN-ovim Vijećem sigurnosti i predsjednik MMKS-a Theodor Meron je izložio izvještaj, u kojem je navedeno da se presuda bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću može očekivati u prva tri mjeseca naredne godine.

Haški tribunal je Karadžića nepravosnažno osudio na 40 godina zatvora, proglasivši ga krivim za genocid u Srebrenici počinjen u julu 1995., kada je ubijeno preko 7.000 Bošnjaka.

Karadžić je osuđen i za progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH, terorisanje stanovništva Sarajeva dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem, te uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Na tu presudu Karadžić je uložio žalbu, ali je to učinilo i Haško tužilaštvo, koje je tražilo da on bude proglašen krivim i za genocid u još šest općina i da bude osuđen na doživotni zatvor.

Bilo je planirano da MMKS pravosnažnu presudu Karadžiću izrekne u decembru, ali je izricanje odloženo zato što se sudija Meron, na zahtjev Odbrane, povukao iz Apelacionog vijeća, a umjesto njega postavljen je sudija Ivo Rosa.