Beogradski advokat Aleksadar Lazarević smatra da je pravilno odobriti mogućnost na žalbu onome ko je u prvostepenom postupku oslobođen krivnje, pa zatim u drugostepenom osuđen, ali je mišljenja da se to neće desiti u predmetu Šešelj.
“Ja očekujem da će ovaj zahtjev biti odbačen. Pošteno govoreći, ako je neko bio oslobođen pa je osuđen, ja mislim da bi bilo ispravno dati nekome takvu mogućnost, ali pravo je vrlo strogo”, naglasio je Lazarević.
U aprilu ove godine Šešelj je proglašen krivim po tri tačke optužnice za progon, deportacije i druga nečovječna djela.
Proglašen je krivim za govor održan 1992. u Hrtkovcima, kojim je poticao na deportacije, progone i druga nehumana djela, poput zločina protiv čovječnosti, kao i za činjenje progona.
Prethodno je prvostepenom presudom Šešelj bio oslobođen krivice.
Šešelj je u dopisu MMKS-u naveo da je pravo na žalbu na osuđujuću presudu “elementarno pravo” koje se ne smije nikome osporiti.
Lazarević ističe da je bila predviđena bilo koja vrsta pravnog lijeka da bi se Šešelj pozvao na nju, ali pošto nije, morao je da navede “elementarno pravo”.
Bivši sudija Vlado Adamović je kazao da Haški sud radi po svojim pravilima i da ih uvijek može izmijeniti, bez obzira što u pravilniku ne postoji Trećestepeno vijeće.
“Tribunal može uvijek na svojoj sjednici izmijeniti pravila. Kod njih ne postoji neki procesni zakon po kome oni rade nego pravila koja oni utvrđuju”, pojasnio je Adamović.
Advokatica Vasvija Vidović, koja je zastupala predmete u Haagu, navodi da se slična situacija desila u slučaju kada je Veselinu Šljivančaninu u trećestepenom postupku smanjena kazna.
Veselin Šljivančanin je u prvostepenom postupku pred Međunarodnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) osuđen na kaznu od pet godina zatvora, zatim ga je Žalbeno vijeće osudilo na 17 godina, da bi mu nakon preispitivanja postupka kazna bila smanjena na deset godina zatvora.
Do preispitivanja postupka došlo je jer je Odbrana ponudila nove dokaze.
