This post is also available in: English
Odluku da se Jojiću i Radeti sudi pred sudom u Beogradu, a ne u Haagu, donio je nedavno Aydin Akay, sudija Rezidualnog mehanizma, pravnog nasljednika Tribunala.
U najavi žalbe Ellis je navela da je sudija Akaj pogriješio kada nije dovoljnu važnost pridao višegodišnjem odbijanju Srbije da Jokića i Radetu izruči Haškom tribunalu, na šta je, po Tribunalu, bila obavezna i po svom zakonu i po međunarodnom pravu.
Ellisova je naznačila da je sudija zanemario i da su vlasti Srbije odbile da uhapse Jokića i Radetu, uprkos nalogu Tribunala.
O žalbi tužiteljke odlučivaće Apelaciono vijeće Mehanizma u Haagu.
Jojića i Radetu Haški tribunal je, u oktobru 2012. godine, optužio da su da su uticali na svjedoke u haškom procesu koji se vodi protiv njihovog partijskog vođe Vojislava Šešelja, tako što su ih prijetnjama, ucjenama i mitom nagovarali da promijene iskaze ili da ne svjedoče.
Nalog za hapšenje radikala Tribunal je vlastima u Beogradu uputio u januaru 2015.
S proljeća 2016, Vijeće za ratne zločine Višeg suda u Beogradu odlučilo je, međutim, da nema zakonskih osnova za hapšenje i izručenje radikala, zato što nacionalni zakon o saradnji s Haškim tribunalom predviđa obavezu izručenja samo optuženih za ratne zločine, a ne i nepoštovanje suda.
Tribunal je 5. oktobra 2016. izdao međunarodni nalog za hapšenje Jojića i Radete, ocjenjujući da je zvanični Beograd nekoliko puta odbio da postupi po nalogu suda, uhapsi i u Haag izruči dvoje radikala.
Na zahtjev Tribunala, Interpol je za optuženim radikalima raspisao “crvene potjernice”.
Haški tribunal je Srbiju nekoliko puta prijavio Savjetu bezbjednosti UN-a zbog nesaradnje u slučaju članova SRS-a.
Po zatvaranju Tribunala, na kraju 2017, predmet protiv Jojića i Radete preuzeo je Mehanizam.
Tužiteljka Ellis oštro se protivila ustupanju tog procesa Srbiji.
