Žrtve seksualnog nasilja prepuštene same sebi
“Ono što bih željela nakon 26 godina, kao jedna od hiljade silovanih žena da se promijeni, ne samo u BiH nego u cijelom svijetu na ovaj Međunarodni dan, jeste da se poboljša položaj žena žrtava rata ne samo u bh. društvu nego u cijelome svijetu. Još uvijek su preživjele žrtve na neki način prepuštene same sebi. Neriješena su statusna prava kao preživjelih žrtava”, kaže predsjednica Udruženja “Žena –žrtva rata” Bakira Hasečić.
Hasečić je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) rekla da ni mnoge porodice žrtava, koje su ubijene nakon što su silovane i seksualno zlostavljane, još uvijek nisu ostvarile statusna prava.
“Ja se nadam da će posebno Međunarodna zajednica čuti glas preživjelih žrtava i omogućiti im pravo na pravedno suđenje, pravo na reparaciju, povratak i život dostajan čovjeku, dostojan ženi koja je preživjela sve torture”, kazala je Hasečić.
Povodom Međunarodnog dana borbe protiv seksualnog nasilja u ratu, u utorak, 19. juna, prvi put će biti organizovana posjeta Karamanove kuće.
U organizaciji “Udruženja žrtava rata Foča” pod nazivom “Pamtimo žene silovane u ratu” bit će organizovano nekoliko aktivnosti među kojima je i posjeta Karamanovoj Kući u Miljevini, mjestu silovanja bošnjačkih djevojčica i žena.
Halida Konjo-Uzunović, predsjednica “Udruženja žrtava rata Foča” ističe da najmanje što vlasti u BiH mogu učiniti za žene žrtve rata je da im naprave dom i pomognu im u rješavanju problema.
“Da im pokušaju nadomjestiti bar dio onoga što su preživjele i doživjele”, kaže Konjo-Uzunović.
Ona ističe da nijedna članica tog udruženja nije još ostvarila nikakvo pravo.
“Nažalost dosadašnje vlasti u Foči su se oglušivale o naše probleme i tek sad imamo jedan mali vid podrške od vlasti u Foči. Tek u petak smo dobili rješenje od Suda u Trebinju da se možemo registrirati kao udruženje i tek sada ćemo početi s djelovanjem, a imamo dosta toga za učiniti. Imamo nažalost veliki broj nestalih. Od ukupnog broja nestalih svaka treća osoba je žena”, kazala je ona.
Božica Railić, predsjednica “Udruženja žena žrtva rata Republike Srpske”, ističe da žrtve nasilja i torture koje ona prestavlja sigurno nisu ni približno zbrinute.
“Federacija tu ima iskorak u odnosu na Republiku Srpsku čim je donijela nekakav zakon iako nije dovoljno pravedan. Sutra će biti prijedlog Zakona o zaštiti žrtva ratne torture u Narodnoj skupštini. Nadam se da će konačno nakon 23 godine i taj prijedlog biti prihvaćen, odnosno da će zakon biti usvojen i time smo onda dobili prvi put nakon 23 godine mjesto”, kaže Railić.
Ističe da je i taj zakon s minimalnim pravima.
“Žrtve nisu krive zato što su žrtve. Žrtve su trebale biti prve obeštećene pogotovo što se radi o civilnim žrtvama o ženama, majkama djevojčicama, o maloj djeci pa i o muškarcima. Prvo je trebalo riješiti te preživjele žrtve da mogu da stanu na svoje noge. Uzor u mom radu su žene Federacije i po ugledu na njih sam eto natjerala Republiku Srpsku da dođe do nekog zakona”, rekla je Railić.
Prema procjenama, više od 20.000 žena je silovano ili seksualno zlostavljano tokom rata u BiH. Pred Haškim tribunalom i Sudom BiH doneseno je na desetine presuda za sistemska silovanja, držanja u ropstvu ili seksualna zlostavljanja u logorima u BiH.
