Holliday je Balkanskoj istraživačkoj mreži Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) rekao da je laboratorija iz BiH u Haag preseljena u decembru 2017., a počela je s radom u martu ove godine, puno prije samog roka.
“Sljedeća grupa DNK nalaza za BiH će biti dostavljena Institutu za nestale osobe (INO) ove sedmice i među njima će se možda nalaziti nalazi koji se odnose na Korićanske stijene. Nije bilo nikakvog kašnjenja. Mislim da se sama obrada uzoraka DNK i analiza, odnosno uparivanje uzoraka, obavlja bez ikakvog prekida”, rekao je Holliday.
U julu prošle godine na Korićanskim stijenama pronađena je masovna grobnica u kojoj su pronađeni posmrtni ostaci 137 osobe, koje su ubijene u ljeto 1992. godine.
Holliday nije mogao povrditi da li će svi nalazi za ostatke pronađene na Korićanskim stijenama biti završeni do augusta, kada će biti organiziran kolektivni ukop u Kozarcu.
Na pitanje koliko će ove godine biti ukopano stradalih Srebreničana, Holliday je kazao da u Idenfikacionom projektu Podrinje postoji više od 100 identificiranih slučajeva, međutim porodice nisu dale svoj pristanak za njihov ukop.
“Moram reći da se u nekim slučajevima radi o nepotpunim posmrtnim ostacima i porodice čekaju da se pronađu dodatni dijelovi posmrtnih ostataka kako bi se kopali potpuni ili cjeloviti posmrtni ostaci”, kaže Holliday.
Prema riječima Hollidaya, prebacivanje laboratorije iz BiH u Holandiju nije usporilo procese identifikacije, već je učinilo cijeli proces “uređenijim i efikasnijim”.
“Ranije smo imali dva objekta. Jedan u Tuzli, drugi u Sarajevu, i duže vremena je nekad trebalo da se sami uzorci prebace iz Tuzle u Sarajevo, nego što sada treba da se uzorci prebace iz BiH u novu laboratoriju u Haag”, rekao je Holliday.
Uprkos navodima INO-a da je došlo do kašnjenja nalaza za BiH, Holliday tvrdi da nema nikakvih problema između Instituta i ICMP-a.
“Sarađujemo u različitim segmentima kao što je testiranje DNK i uspostavljanje podudarnosti uzoraka DNK. Pružamo tehničku pomoć prilikom ekshumacija s našim forenzičarima, pomažemo prilikom pregleda posmrtnih ostataka u mrtvačnicama, obezbjeđujemo pristup Institutu ICMP-ovim sistemima sa podacima, pružamo pomoć prilikom prikupljanja referentnih uzoraka od porodica”, kaže Holliday.
Ističe da je saradnja zaista dobra, unatoč brojnim natpisima koji se mogu vidjeti u medijima kako ta saradnja ne funkcionira.
“Mislim da BiH treba preuzeti punu odgovornost za Institut s obzirom da se radi o instituciji BiH… Trebali bi se imenovati svi članovi Upravnog odbora Instituta i obezbijediti i više resursa za sam rad, pogotovo za rad područnih ureda na terenu kako bi bili oni bolje osposobljeni za provođenje ekshumacija”, smatra Holliday.
Uz manjak resursa, prema Hollidayu, problem predstavlja i činjenica da se Zakon o nestalim osobama u BiH još uvijek u potpunosti ne primjenjuje, te da je došlo do kašnjenja u verifikaciji centralne evidencije.
“Fond za nestale osobe nikada nije uspostavljen, a ni Vijeće ministara nije izvršilo izmjene i dopune Instituta za nestale osobe, kako bi učinilo reformu tog Instituta kako bi sam INO bio efikasniji”, ističe Holliday.
Prema riječima rukovodioca ICMP-ovog programa za Zapadni Balkan, najveći problem u traganju za nestalim u BiH je “nepostajanje pouzdanih informacija o prikrivenim masovnim i pojedinačnim grobnicama”.
U BiH se još uvijek traga za više od 7.000 nestalih osoba.
