Milorad Kojić, direktor Centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Republike Srpske (RS), rekao je da će predmet “Dudaković i ostali” biti sigurno okarakterisan kao “zločin protiv čovječnosti i etničko čišćenja Srba”.
“Radi se i o planskom ubijanju zarobljenika. On nije bio samo onaj ko naređuje, nego je i sam to radio. Predmet je toliko čvrst da nijedan advokat ga ne može oboriti”, kazao je Kojić.
Prema njegovim riječima, veoma je bitno da nije bilo cijepanja predmeta.
“Od osnivanja pravosuđa u BiH, ovo je najveći predmet. Poslali smo samo 8.000 stranica dokaza, kao i originalne videosnimke na kojima se vide zločini”, rekao je Kojić.
Nedeljko Mitrović iz Organizacije zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila RS-a je kazao da je “pozitivno iznenađen hapšenjem”.
“Tim više jer mi još uvijek imamo tih zaostataka iz tog nesretnog rata jer tragamo još za nestalim licima, a da ne govorim o onima koji su izgubili porodice, kućišta, svoju historiju. Tako da je korektno, najblaže rečeno, da se istraži odgovornost Dudakovića i svih ostalih koji su učestvovali u takvim zločinima ili bilo kojim neprirodnim ponašanjima, taman to bio i rat”, izjavio je on.
S druge strane, Džafer Alibegović, predsjednik Udruženja ratnih vojnih invalida Bihać, rekao je da je razočaran zbog hapšenja Dudakovića.
“Čuli smo da je naš general, kojim se svi dičimo i ponosimo, uhapšen. Nažalost, neki kojima je smetao Peti korpus i borci Armije BiH, to su uradili. Ovo što se desilo s njim osuđujemo i mi dajemo punu podršku generalu, s porukom da izdrži”, kazao je Alibegović.
Dževad Malkoč, ministar za pitanja boraca Unsko-sanskog kantona (USK), nazvao je hapšenje Dudakovića “napadom na državu BiH”.
U Bihaću je za 12 sati zakazana vanredna sjednica Vlade USK-a, na kojoj će biti usvojena deklaracija koja osuđuje hapšenje Dudakovića i ostalih.
Kako je saopćeno iz Tužilaštva BiH, u petak je uz Dudakovića uhapšeno još 11 dužnosnika i pripadnika Petog korpusa ABiH koji se sumnjiče za zločine počinjene tokom 1994. i 1995. godine.
Ratni zločini koji su predmet istrage, kako je saopćeno, odnose se na stradanje više stotina žrtava, civila i zarobljenih vojnika srpske nacionalnosti s područja zapadnokrajiških općina tokom 1995. godine, kao i ratne zločine protiv civilnog stanovništva bošnjačke nacionalnosti i pripadnika snaga Autonomne pokrajine Zapadne Bosne tokom 1994. godine.
