Tužioci će nastaviti izvođenje dokaza protiv Stanišića i Simatovića iskazom novog svjedoka.
Stanišić je, zbog bolesti, na privremenoj slobodi u Srbiji od jula prošle godine. Boravak na privremenoj slobodi mu je Raspravno vijeće nedavno produžilo do 19. aprila.
Stanišićeva Odbrana ranije je zatražila da on u Beogradu ostane dok tužioci ne izvedu sve dokaze protiv njega.
I drugooptuženi Simatović je, tokom novogodišnje pauze u radu suda, bio na privremenoj slobodi u Beogradu, a u Haag je morao da se vrati do 19. januara.
Od početka ponovljenog suđenja Stanišiću i Simatoviću, 13. juna 2017. godine, tužioci su na javnim sjednicama izveli dvadesetak svjedoka, većinom o zločinima u Hrvatskoj.
Većina javnih svjedoka govorila je o ulozi Stanišića i Simatovića u formiranju, naoružavanju i zapovijedanju srpskim snagama u samoproglašenoj Srpskoj autonomnoj oblasti (SAO) Krajini i SAO Slavoniji, Baranji i Zapadnom Sremu, kao i o zločinima koje su te formacije počinile nad hrvatskim civilima.
Stanišića, koji je od 1992. bio šef SDB-a Srbije, i njegovog pomoćnika Simatovića, optužnica tereti za progon, ubistva, deportacije i prisilno premještanje hrvatskih i muslimanskih civila tokom ratova u Hrvatskoj i BiH. U četiri tačke optuženi su za zločine protiv čovječnosti, a po petoj za kršenje zakona i običaja ratovanja.
Zločine za koje su optuženi Stanišić i Simatović počinjeni su, kako tvrde tužioci, tokom sprovođenja udruženog zločinačkog poduhvata, čiji je cilj bilo trajno i nasilno uklanjanje Hrvata i Muslimana sa velikih dijelova teritorija Hrvatske i BiH, radi ostvarenja srpske dominacije.
Na čelu zločinačkog poduhvata bio je, po tužiocima, tadašnji predsjednik Srbije Slobodan Milošević. On je bio optužen u Haškom tribunalu za ratne zločine, ali je preminuo prije donošenja presude.
