Prema presudi, Karagić je proglašen krivim da je, sam ili zajedno s drugima, u ljeto 1992. godine silovao oštećene K-1 i K-2, koje su u to vrijeme bile maloljetne, kao i da je učestvovao u nezakonitom hapšenju i zatvaranju trojice muškaraca bošnjačke nacionalnosti.
Karagić je, prema navodima presude, u julu i augustu 1992., zajedno s pravosnažno osuđenim Predragom Kujundžićem, odveo K-2 iz prostorija “Radija Doboj” u kuću u naselju Bare, gdje su je silovali i mučili, stavljajući razne predmete u njene genitalije.
Svjedokinju K-1, kako stoji u presudi, Karagić je silovao u Domu JNA (Jugoslovenske narodne armije) u Doboju iako mu je govorila da ima 15 godina.
Zoran Božić, predsjedavajući Sudskog vijeća, kazao je da su bez sumnje poklonilli vjeru iskazima K-1 i K-2, kao i suprugu jedne od oštećenih, koji je potvrdio njen iskaz. Odbrana, kako je rekao sudija, nije mogla dovesti u pitanje njihove iskaze iako su navodili da je riječ o upitnom zdravlju K-2 i lažnom iskazu K-1.
Kako stoji u presudi, zločine je Karagić počinio kao pripadnik i komandant specijalne jedinice “Crvene beretke”, a kasnije kao vojnik Vojske Republike Srpske (VRS).
Karagić je prvostepenom presudom oslobođen optužbi da je, zajedno s još dvojicom vojnika, iz zatvora “Spreča” izveo nekoliko muškaraca, koji su odvedeni u kamp “Vila” i ubijeni, kao i za mučenje Amira Halilovića, pljačkanje zatvorenika u objektu na Usori i “Perčinom disku”, te u selu Bukovačke Čivčije.
Za ove tačke optužnice Sudsko vijeće je utvrdilo da nije ponuđeno dovoljno dokaza.
“Vijeće ne spori da se događaj u kampu ‘Vila’ desio, ali učešće optuženog nije dokazano van svake razumne sumnje. Kada je u pitanju pljačkanje zatvorenika, niko od svjedoka nije potvrdio da je vidio da optuženi uzima novac i zlato”, kazao je Božić.
Kujundžića je Sud BiH osudio na 17 godina zatvora za zločin počinjen u Doboju.
Sudsko vijeće nije prihvatilo pravnu kvalifikaciju “zločin protiv čovječnosti” jer nije našlo elemente tog djela.
“Nakon provedenih dokaza, Vijeće zaključuje da je Tužilaštvo BiH van svake razumne sumnje dokazalo da su radnje optuženog ostvarile elemente krivičnog djela ‘ratni zločin protiv civilnog stanovništva’”, pojasnio je Božić.
Karagić je prvostepenom presudom osuđen prema odredbama krivičnog zakona bivše Jugoslavije.
Prilikom odmjeravanja kazne, Sudsko vijeće je kao otežavajuće okolnosti našlo “bezobzirnost optuženog u činjenju silovanja”, kao i raniju višestruku osuđivanost. Olakšavajuće okolnosti Vijeće nije našlo na strani optuženog.
Karagić je oslobođen plaćanja troškova postupka, dok su oštećeni upućeni na parnicu.
Na ovu presudu postoji mogućnost žalbe Apelacionom vijeću Suda BiH.
