Tokom prošle godine sedam puta povećan broj migranata
Sve nadležne institucije u BiH ističu da je u 2017. evidentirano značajno povećanje broja ilegalnih migranata.
Portparol Granične policije BiH Sanela Dujković rekla je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) da je do 31. decembra 2017. godine u pokušaju ili neposredno nakon ilegalnog prelaska granice otkriveno 753 državljana zemalja visokog migracijskog rizika, dok ih je u 2016. otkriveno manje od stotinu.
“Proteklih nekoliko mjeseci ilegalni prelasci intenzivirani su iz pravca Crne Gore, a u koju dolaze iz pravca Albanije. Teritoriju BiH pokušavaju da koriste kao tranzitno područje za odlazak u zemlje Evropske unije”, navode iz Ganične policije.
“Na području istočne Hercegovine prošle godine otkriveno je oko 300 ilegalnih migranata koji su pokušali ili su u BiH ušli iz Crne Gore. Oko 130 osoba je spriječeno da uđe u BiH na način da su odustali od pokušaja prelaska granice zbog angažovanja policijskih službenika na samoj graničnoj liniji između dvije zemlje. Jedinici granične policije Trebinje preusmjerili smo dodatni broj policijskih službenika, kao i dodatnu specijalističku opremu”, rekla je Dujković.
Pripadnici Granične policije su manji broj ilegalnih migranata otkrivali u tovarnom prostoru teretnih motornih vozila ili u čamcima prilikom prelaska preko Drine.
“Kada je riječ o pokušajima ilegalnog izlaska iz BiH najveći broj slučajeva evidentiran je na području Bihaća i Velike Kladuše, a u zadnje vrijeme i na području Posušja, Čapljine i Gruda. Prilikom pokušaja izlaska iz BiH karakteristični su slučajevi državljana Turske koji zloupotrebljavaju bezvizni boravak u BiH pokušavajući ilegalno ući u Hrvatsku”, istakla je Dujković.
Na povećan priliv ilegalnih migranata ukazali su i iz Međunarodne organizacije za migracije (IOM). Po njihovim podacima, najnoviji talas uglavnom stiže sa prostora Sjeverne Afrike, u manjim grupama, koje uglavnom čine odrasli muškarci koji putuju sami.
Drastično povećanje ilegalnih migranata dodatno utiče na postojeće kapacitete nadležnih organa i agencija za osiguranje pomoći, kao što je Crveni krst. Iz tog razloga, IOM pomaže Crvenom krstu u Trebinju kako bi se obezbijedila podrška migrantima, odnosno pomoć za kupovinu hrane, higijenskih proizvoda i garderobe. Da bi se pomoglo u komunikaciji s novopridošlim migrantima IOM je angažovao prevodioca za arapski jezik i dežurnog ljekara u Trebinju.
Peter Van der Auweraert, predstavnik IOM-a u BiH, istakao je da je ključno da se sa svakim migrantom postupa s dostojanstvom i uz poštovanje njegovih osnovnih ljudskih prava, uključujući prava da traži azil u BiH.
“Iz tog razloga mi smo ojačali naše timove za zaštitu migranata, jer oni imaju ključnu ulogu u pružanju podrške organima vlasti u procjeni potreba i osiguranju pristupa odgovarajućoj pomoći”, rekao je Van der Auweraert.
On je istakao da ne vjeruje da će se BiH suočiti s velikim prilivom migranata i izbjeglica u narednom periodu.
“Zajedno s UNHCR-om i drugim partnerima, IOM će ipak nastaviti da radi s bh. organima u oblasti azila i migracija, čime nastoji osigurati da oni imaju potrebnu podršku i kapacitet da upravljaju stalnim prilivom manjih grupa migranata i izbjeglica, a takođe će koristiti i instrumente readmisije koji su trenutno na snazi s Hrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom”, istakao je Van der Auweraert.
