Arifović i ostali: Optuženi se nije mogao kretati

Vještak Hamza Žujo je kazao da je na osnovu otpusnog pisma s tuzlanske klinike iz aprila 1994. utvrdio da je optuženi imao prostrjelnu ranu kroz lijevu butnu kost, koja nije srasla, te je tretirana operativno. Arifović je, kako je dodao Žujo, kasnije liječen u Tuzli i Njemačkoj.

Prema vještaku, u medicinskoj dokumentaciji koju je imao na uvid ne navodi se datum ranjavanja.

Arifovićeva advokatica Lejla Čović je pitala vještaka da li se ovako ranjena osoba mogla kretati, što je Žujo negirao.

Tužilac Miroslav Janjić se zanimao zašto u jednom od dokumenata stoji “ranjavanje u kuk”, a ispod se opisuju povrede natkoljenice. Vještak to nije znao objasniti, ali, kako je rekao, za opis povreda se referirao na otpusno pismo kao zvaničan medicinski dokument.

Janjić je pitao da li su vještaku dostavljena uvjerenja o tome da je Arifović ranjen tri puta – 8. jula 1992. metkom u oba kuka, 1. septembra 1992. gelerom u lijevu plećku, te 9. oktobra 1992. godine metkom u lijevu natkoljenicu. Žujo je kazao da nije imao na uvid te dokumente, nakon čega je Odbrana naglasila da je vještak samo govorio o ranjavanju iz jula 1992. godine, s obzirom na vrijeme počinjenja djela iz optužnice.

Arifović je optužen zajedno sa Suadom Smajlovićem i Amirom Salihovićem, bivšim pripadnicima oružanih snaga Srebrenice u sastavu Armije Bosne i Hercegovine (ABiH), za ubistva civila srpske nacionalnosti na području općina Srebrenica i Bratunac u junu i julu 1992. godine.

Nastavak suđenja zakazan je za 17. januar.