Istraživanje je bilo usmjereno na monitoring dostupnosti i funkcioniranja mehanizama za prijavitelje korupcije, a bilo je obuhvaćeno 60 institucija.
Emina Bećirović-Nazić, članica Mreže “Account”, je kazala da 49 posto institucija koje su obuhvaćene monitoringom na web stranicama nema obrazac za prijavu korupcije, 83 posto ih nema ni kontakt za prijavu korupcije, a 91 posto nema dostupnu odluku o imenovanju tijela za razmatranje internih prijava korupcije.
Prema njenim riječima, Zakon o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju usvojen je 2013. godine, a obavezu koju propisuje da imaju na web stranici interni akt/pravilnik/upustvo za prijavljivanje korupcije čak 27 posto institucija nije ispunilo.
Bećirović-Nazić podsjeća da je zakonom zaprijećena kazna od 10.000 do 20.000 ukoliko se spomenuti dokumenti ne usvoje i ne objave na web stranicama u roku od 90 dana. Prema saznanjima “Account” tima, još uvijek nije izrečena nijedna kazna.
Istraživanje je obuhvatilo i monitoring funkcionisanja mehanizama za prijavu korupcije i to na uzorku od 176 državnih službenika i 35 institucija.
“Formalni uslovi za primjenu Zakona o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju su pretežno zadovoljeni. Zašto je broj prijavljenih slučajeva korupcije neznatan, moguće odgovore su ponudili ispitanici, a glasili su: ‘Nema smisla prijaviti korupciju’, ‘Izloženost dugotrajnoj proceduri’, ‘mogućnost mobinga’ i slično”, kazala je Bećirović-Nazić.
