Loša mišljenja revizora o radu Tužilaštva BiH i VSTV-a u 2016. godini

Isto mišljenje dobili su i Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV), Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA), Granična policija, Uprava za indirektno oporezivanje (UIO), ministarstva sigurnosti, odbrane i vanjskih poslova, Direkcija za koordinaciju policijskih tijela i Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA).

Od 74 institucije, revizori su dali mišljenje s rezervom i skretanjem pažnje za njih deset. Revizori su dali 40 pozitivnih mišljenja sa skretanjem pažnje na propuste, 23 mišljenja su čisto pozitivna i za jednu instituciju nisu dali mišljenje.

Tužilaštvo BiH je dobilo loše mišljenje zbog neevidentiranja dijela troškova usluga ekshumacija u tekućoj godini, sudskih sporova iz radnih odnosa i nedostataka u javnim nabavkama.

Revizori navode i da Tužilaštvu godinama nedostaje novca za ekshumacije, što stvara problem u knjigovodstvu Tužilaštva. U ovoj instituciji revizorima su kazali kako su troškovi ekshumacija veći zbog “povećanog obima rada na predmetima ratnih zločina”.

U isto vrijeme, revizori su kritikovali Tužilaštvo BiH zbog potpisivanja ugovora za iskop i izvlačenje materijala iz jame “Radača” u Mostaru od 432.000 konvertibilnih maraka (KM) bez provođenja postupka javne nabavke u 2015. godini. Tužilaštvo kasni u plaćanju faktura firmi “Rudar” iz Tuzle, ali sve fakture plaća u punom iznosu po fakturi izvođača. U većini drugih slučajeva odnosno firmi, otkrili su revizori, Tužilaštvo plaća iznos manji od onoga na fakturi odnosno onoliko koliko procijeni Tužilaštvo, a ne izvođač radova.

Tužilaštvo je kritikovano i zbog nerješavanja problema isplate naknada za prevoz, ishranu i odvojeni život uposlenih u ovoj istražnoj instituciji. Početkom maja 2017. godine vrijednost presuda u korist uposlenih protiv Tužilaštva popela se na 1,7 miliona maraka.

Pravosnažne presude u korist uposlenih u Sudu BiH dostigle su iznos od 200.000 KM. To je tek dio sporova koji se vode po tužbama uposlenih, navode revizori.

Sud BiH dobio je pozitivno mišljenje, ali je skrenuta pažnja na, između ostalog, nedostatke u javnim nabavkama.

Izdvojen je slučaj nabavke video nadzora. U uslovima za izbor najbolje firme navedeni su penali u slučaju kašnjenja sa isporukom kamera. U ugovoru koji je Sud potpisao sa izabranom firmom nije bilo takve odredbe pa nisu naplaćeni penali kada su kamere kasnile.

Sud u prošloj godini nije mogao isplatiti sve troškove advokatima po službenoj dužnosti jer neki od njih svoje usluge naplaćuju u ukupnom iznosu tek nakon završetka višegodišnjih i skupih procesa, pa je Sudu nedostajalo sredstava i dugove je morao prenijeti u 2017. godinu. Osim ovoga, revizori su Sud kritikovali i zbog lošeg sistema kontrole uplate i naplate prihoda po osnovu sudskih taksi, kazni, troškova krivičnog postupka i protivpravne imovinske koristi.

VSTV je propuste imalo prilikom provođenja javnih nabavki. Revizori su otkrili nedostatke u pravljenju tenderske dokumentacije, dokumenta kojim se opisuje tražena roba, usluge ili radovi.

Revizori su otkrili da VSTV u posljednje dvije godine često bira iste kompanije za usluge štampanja, održavanje klima i hotelskog smještaja.

Pristup koji Vijeće ima kada su u pitanju nabavke usluga štampanja – na šta se godišnje izdvoji oko 100.000 KM – “narušava smisao provođenja procedura javnih nabavki”, smatraju revizori.

Revizori su kritikovali i način na koji je Vijeće nabavilo dva službena auta. Auti su nabavljeni u odvojenim postupcima. Revizori smatraju da se bolja cijena mogla dobiti nabavkom oba auta istovremeno.

Mišljenje s rezervom VSTV je dobio i zbog nevraćanja pozajmnice od 489.000 KM. Toliko je Vijeće ministara 2007. godine kratkoročno posudilo VSTV-u za informatizaciju pravosuđa i uvođenja automatskog sistema upravljanja sudskim predmetima. Evropska komisija trebala je za ovaj projekat uplatiti donaciju od 250.000 eura, ali se to nikada nije desilo, pa je VSTV i danas dužno Vijeću ministara ovaj novac.

Revizori su skrenuli pažnju Pravobranilaštvu BiH na slabosti u sistemu kontrole naplate naknade troškova sudskih postupaka na osnovu pravosnažnih presuda. Pravobranilaštvo je tokom 2016. godine imalo prihode od 331.000 KM, ali je to tek 66 posto od planiranog. U Pravobranilaštvu su tek početkom 2017. godine donijeli upute o evidenciji dugovanja po dužnicima na osnovu sudskih presuda. Revizori su napomenuli da Pravobranilaštvo svoje evidencije vodi u programu “Excel” i da je imalo problem da poveže uplatu s predmetom i dužnikom.

Pažnja je skrenuta i na plaćanje troškova parničnog postupka u ratama, što u nekim slučajevima, pišu revizori, traje i više godine bez jasnih procedura kome i kako se može odobriti plaćanje u ratama.

SIPA, Granična policija i Direkcija za koordinaciju policijskih tijela mišljenje s rezervom su dobile zbog isplata dodataka na plaću policijskih službenika tokom 2016. godine iako nikada nije usvojen podzakonski akt koji se odnosi na isplate dodataka, što je bila obaveza državnih ministarstava i Vijeća ministara nakon usvajanja Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH.

Granična policija kritikovana je i zbog načina izbora servisa za održavanje slubežnih auta. Ova institucija insistirala je na izboru jedne kompanije za održavanje više od 300 auta na 20 različitih lokacija u BiH. Posao od 2,2 miliona za trogodišnje održavanje dodijeljen je “Unitradeu”, koji je posao prenio na 12 drugih firmi od ukupno 20 lokacija. Tako će 190 auta od njih 323 održavati lokalni servisi, od kojih nije tražena nikakva potvrda o kvalitetu servisa.

Institucije koje su za svoje poslovanje dobile mišljenje s rezervom uz skretanje pažnje, u ukupnom izvršenju budžeta institucija BiH učestvuju sa 68 posto, navode revizori u saopštenju i dodaju da je ukupni budžet ovih institucija bio gotovo 900 miliona maraka.