Nacrtom zakona o osobama koje prijavljuju korupciju u Republici Srpskoj predviđeno je da prijavilac korupcije to može da učini i interno, svom nadređenom, ili eksterno, istražnim organima.
Takvo zakonsko rješenje suprotno je zakonima koji štite “zviždače” u institucijama BiH na državnom nivou, koji predviđaju i javno iznošenje informacija.
Ova mjera je bila predviđena i u zakonu u Republici Srpskoj, tako što je “uzbunjivač” ili “zviždač” imao mogućnost da o saznanjima obavijesti javnost posredstvom medija, upotrebom društvenih mreža ili na neki treći način.
Međutim, nakon javne rasprave, u Narodnu skupštinu je upućen prijedlog istog zakona iz koga je ova mogućnost izbrisana.
Ministarstvo pravde Republike Srpske je prihvatilo stavove da bi obavještavanje javnosti dovelo do zloupotrebe prijavljivanja korupcije “s obzirom na slobodu izražavanja, koju mediji u velikoj mjeri dozvoljavaju a društvene mreže ne ograničavaju”.
Nije prihvaćeno kompromisno rješenje da se obavještavanje javnosti ostavi kao zakonska mogućnost ako drugi načini borbe ne daju rezultate.
Takođe, nacrtom zakona izbačena je i mogućnost da prijava korupcije može da bude anonimna, s tim što “uzbunjivač” i dalje ima pravo na zaštitu ličnih podataka od strane odgovornog lica kome se obraća.
Nacrt zakona o osobama koje prijavljuju korupciju u Republici Srpskoj razmatra se na sjednici Narodne skupštine ovog entiteta koja se održava u utorak i srijedu.
