Transparentnost pravosudnih institucija na nezavidnom nivou
Na okruglom stolu koji je održan u sarajevskom hotelu Evropa zaključeno je da je institut zastupanja osumnjičenih po službenoj dužnosti u BiH, pokazao nekoliko manjkavosti, od netransparentnog sistema dodjele advokata, preko neravnopravne zastupljenosti samih advokata u predmetima.
Advokatica Vasvija Vidović smatra da je riječ o korupciji, koja je dosta složena.
“Ogroman novac država daje za to. Postavlja se pitanje kome to ona daje i da li daje zaista kome treba. Novac bi trebao otići u kvalitetnu efektivnu odbranu, a sudovi bi trebali postaviti sistem kontrole odabira. Nema sumnje da se kod nas odabir vrši uticajem na osumnjičene”, kazala je Vidović.
Sugerisanje izbora branioca po službenoj dužnosti je primjer suptilne korupcije u pravosudnom sistemu BiH, smatra ona.
“Kako je moguće da pojedini advokati dobijaju toliko predmeta po službenoj dužnosti. Kako je fizički moguće biti u toliko predmeta. Treba ograničiti mogućnost odbrana u službenoj dužnosti na određen broj godišnje. Jednostavno, osumnjičeni ovako ne dobijaju kvalitetnu odbranu”, zaključila je ona.
Za loše uspostavljen sistem, Vidović krivi rukovodioce ustanova, upravnike zatvora, sudske i civilne policije, te tužilaštava širom BiH. To obrazlaže činjenicom, da “zatvaraju oči” prilikom uticaja na osumnjičene pri izboru advokata.
Netransparentnost rada pravosuđa se provlači kao podteza u svim relevantnim izvještajima i analizama u posljednje vrijeme, što ostavlja značajan negativan utisak na javnost, odnosno nepovjerenje u rad institucija pravosuđa, rečeno je na okruglom stolu.
Mirna Buljugić, direktorica Balkanske istraživačke mreže u Bosni i Hercegovini (BIRN BiH), govorila je o problemima u saradnji novinara i predstavnika pravosudnih institucija, na panelu “Transparentnost rada pravosuđa – mit ili stvarnost”.
“Javnost želi i treba znati šta se dešava u pravosuđu i smatram da ono nije dovoljno transparentno. Mi smo u BIRN-u BiH prošle godine uputili 1.019 upita, a dobili smo svega 79 potpunih odgovora te 880 nepotpunih, koji često predstavljaju problem u radu novinara”, kazala je Buljugić.
Potrebno je uspostavljanje redovnije prakse održavanja zajedničkih sastanaka medija i pravosudnih institucija, a sve u cilju većeg povjerenja javnosti u pravosuđe u BiH, smatra Buljugić.
“Često se dešava da nosioci pravosudnih funkcija odbijaju intervjue”, zaključila je ona.
Centar za istraživačko novinarstvo organizirao je ovaj događaj u okviru projekta “Pravda ispred pravosuđa”.
