Oko 20 posto identifikacija je pogrešnih
Na tematskoj konferenciji “Proces ekshumacije i identifikacije nestalih osoba” u Sarajevu, koja je okupila predstavnike porodica nestalih osoba, tužilaštava i institucija nadležnih za traženje nestalih u BiH, te međunarodnih organizacija, razgovarano je o mogućnostima za ubrzanje procesa traženja nestalih osoba.
Olgica Božović, ispred Upravnog odbora regionalne koordinacije porodica nestalih, zatražila je da se otvore svi arhivi koji mogu pomoći u ubrzanju procesa ekshumacije i identifikacije nestalih na području BiH.
“Bitan je i zaključak da se radi na depolitizaciji problema nestalih u regionu, te da se isključi diskriminacija žrtava”, kazala je Božović.
Ona je navela da postoji određen broj pogrešnih identifikacija kod porodica koje nisu davale uzorke krvi, već samo prepoznavale svoje članove porodice.
“Zaključili smo da je potrebno da se izvrši organizovano prikupljanje uzoraka krvi da bi se riješile greške nastale tokom primjene klasične metode identifikacije. Značilo bi nam da te porodice izađu u susret i nama i njima“, dodala je Božović.
Marko Jurušić, ispred Instituta za nestale osobe, konstatirao je da je proces traženja nestalih osoba usporen.
“U BiH se još uvijek traga za oko sedam hiljada nestalih osoba, iako smo ekshumirali oko 25.000 nestalih osoba. Od toga su 22.000 identifikovanih. Ključni problem o kojem smo ovdje razgovarali je nedostatak relevantnih informacija o lokacijama masovnih ili pojedinačnih grobnica”, rekao je Jurišić.
Jurišić je naveo da posljednjih godina ima dojam da se ovaj proces gura u stranu, odnosno da više nije prioritet.
Veljko Odalović, ispred Komisije za nestale osobe Srbije, naveo je da je njegova država potpuno posvećena ovoj problematici.
Izuzev jednog zahtjeva koji je nedavno zaprimljen od Instituta za traženje nestalih BiH, kako kaže, ne postoji nijedno pitanje na koje nisu dali odgovor.
“Republika Srbija se suočila s grobnicama, odnosno mjestima sahranjivanja na svojoj teritoriji. Ukupno oko 1.350 tijela je ekshumirano na centralnom dijelu Republike Srbije”, kaže Odalović.
Odalović je također podvukao problem pogrešnih identifikacija čiji se procenat kreće između 15 i 20 posto i to zahtijeva poseban angažman.
“Republika Srbija u ovom trenutku ima zahtjev za 97 nestalih svojih državljana na teritoriji BiH. Posebno nas brine što je veliki broj od ovih 97 lica vojnika koji su nestajali iz tuzlanske kolone i u Dobrovoljačkoj ulici i tu nemamo odgovora koje opravdano tražimo”, dodao je Odalović.
Matthew Holliday, ispred Međunarodne komisije za nestale (ICMP), je rekao da je najvažnije traženje novih grobnica, te sticanje uvida u 12 mrtvačnica u BiH u kojima se nalaze neidentifikovani posmrtni ostaci.
“ICMP pomaže institucijama BiH da se provede uvid u stanje u svih 12 mrtvačnica širom u BiH. Do sada je pregledano 2.450 neidentifikovanih posmrtnih ostataka. Njihovom analizom došli smo do gotovo stotinu novih identiteta, 500 resocijacija, ponovnih pridruživanja posmrtnih ostataka, a važno je i da nakon svakog pregleda mrtvačnice, izvještaj je predat nadležnom tužilaštvu“, kazao je Holliday.
Ipak, kako navodi Holliday, problem koji ostaje je da postoji više od 2.500 izolovanih uzoraka iz kosti ili zuba za koje nema podudaranja. Zbog toga, kako kaže, važno je ponovo uzeti krv od porodica koje su svoje nestale identifikovale prepoznavanjem.
