Hrvatska odgovorila na zahtjev o Praljkovom dugu
Iako nije precizirano hoće li i na koji način Hrvatska pomoći u isplati Praljkovog duga, za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) iz Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske potvrđeno je da je ova institucija odgovorila na traženi zahtjev.
“Ministarstvo pravosuđa može potvrditi da je Republike Hrvatska 22. ožujka 2017. zaprimila poziv Žalbenog vijeća u predmetu ‘Tužitelj protiv Prlić i drugi’, kojim se traži dostava informacija o radnjama koje Hrvatska može poduzeti u svrhu vraćanja financijskih sredstava sudu. Na navedeni poziv Republika Hrvatska je odgovorila do naznačenog roka od 5. travnja 2017. godine”, potvrđeno je iz ovog ministarstva.
Haški tribunal je uputio zahtjev i Bosni i Hercegovini da dostavi podnesak u kojem će navesti šta može učiniti kako bi pomogla isplatu Praljkovog duga. Rok za dostavu informacija bio je do 5. aprila, a BiH ga nije ispoštovala.
“Za sada nemamo informacija o tome da je BiH poslala odgovor na zahtjev Vijeća u vezi s pomoći u naplati duga Slobodana Praljka za troškove njegove odbrane”, kazao je portparol Tribunala u Haagu Nenad Golčevski.
Iz Ministarstva pravde BiH nisu htjeli komentarisati zašto nije odgovoreno do zadatog roka.
“Ministarstvo pravde BiH ne može komentarisati pojedinačne predmete. Prema navedenom predmetu postupat će se u skladu sa zakonom, kao i sa svim drugim predmetima”, kazala je Marina Bakić, stručna savjetnica za odnose s javnošću Ministarstva pravde BiH.
Praljku je još 2013. godine naloženo da Tribunalu vrati oko 2.800.000 eura za troškove odbrane u roku od 30 dana ili na rate u roku od tri godine. On to, kako je saopćeno iz Tribunala, nije uradio.
Imovina Praljka uglavnom se nalazi u BiH i Hrvatskoj, te je stoga zatražena pomoć država kako bi se nadoknadila sredstva, konstatovano je iz Haškog tribunala.
Praljka, koji je bio načelnik Glavnog štaba Hrvatskog vijeća obrane (HVO), vojske samoproglašene Hrvatske Republike Herceg-Bosne (HRHB), Tribunal je 2013. nepravomoćno osudio na 20 godina zatvora zbog zločina počinjenih nad Bošnjacima u srednjoj Bosni i zapadnoj Hercegovini tokom 1993. i 1994. godine.
Pored Praljka, Tribunal je 2013. izrekao kaznu od 20 godina zatvora Brunu Stojiću, ministru odbrane HRHB-a, i zamjeniku komandanta HVO-a Milivoju Petkoviću. Ratni premijer HRHB-a Jadranko Prlić osuđen je na 25 godina zatvora. Valentin Ćorić, komandant Vojne policije HVO-a, osuđen je na 16 godina zatvora, a predsjednik komisije za razmjenu zarobljenika HRHB-a Berislav Pušić na zatvorsku kaznu od deset godina.
Krajem marta su obrazložene žalbe na presudu Prliću i ostalima. Tužilaštvo u Haagu je zatražilo strožije kazne, dok su Odbrane optuženih negirale udruženi zločinački poduhvat, tražeći da njihovi branjenici budu oslobođeni.
