U ovoj međunarodnoj organizaciji su izrazili zabrinutost zbog odluke Ustavnog suda BiH da zahtjevi nematerijalne štete podliježu zastari i da mogu biti upućeni isključivo počiniteljima, a ne prema državi ili entitetima.
U izvještaju koji je sačinjen za Komitet Ujedinjenih naroda za ljudska prava, Amnesty International je skrenuo pažnju na kršenje prava i kontinuirani neuspjeh vlasti u BiH da usvoje i provedu zakonski okvir da se preživjelima seksualnog nasilja omogući potpun i efikasan pristup pravdi i reparaciji.
Od bh. vlasti traže da se uspostavi fond za naknadu štete preživjelima ratnog seksualnog nasilja, a posebno u slučajevima gdje počinilac nije u stanju da plati odštetu.
Komitet za ljudska prava je 2012. godine naložio BiH da, između ostalog, “osigura da sudska vlast u oba entiteta učini sve napore na usklađivanju zakonodavstva o ratnim zločinima, te da se optužbe za ratne zločine ne podnose prema zastarjelom Krivičnom zakonu bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije”.
Amnesty International pozdravlja usvajanje izmjena i dopuna Krivičnog zakona BiH kojima se seksualno nasilje kao ratni zločin i zločin protiv čovječnosti definiše u skladu sa standardima međunarodnog krivičnog prava i praksom međunarodnih sudova, ali izražava zabrinutost što entitetski sudovi i sud Brčko Distrikta nastavljaju da primjenjuju Krivični zakon bivše Jugoslavije.
“Krivični zakon SFRJ-a ima ozbiljne propuste, uključujući to što u krivična djela ne ubraja zločine protiv čovječnosti i ne priznaje komandnu odgovornost kao oblik krivične odgovornosti, što je u suprotnosti sa međunarodnim standardima”, navodi se u izvještaju.
Amnesty International ukazuje da BiH nije usvojila Nacrt nacionalne strategije o tranzicijskoj pravdi koji propisuje sveobuhvatnu platformu za obezbjeđenje efikasnog pristupa reparaciji, socijalnoj pomoći i službama podrške za sve žrtve rata.
“Tekst Strategije nije uspio dobiti podršku za usvajanje 2012. godine, nakon što je Vlada Republike Srpske iznijela primjedbe na dijelove dokumenta”, stoji u izvještaju.
Ova organizacija također je ukazala i da vlasti u BiH nisu usvojile Program za žrtve seksualnog nasilja u oružanom sukobu, a putem kojeg su se trebali stvoriti instrumenti pomoću kojih će se preživjelima osigurati pristup reparaciji.
“Nacrt zakona o pravima žrtava torture BiH nije usvojen. Prethodna tri pokušaja da se usvoji nacrt zakona nisu dobila potrebnu političku podršku u Vijeću ministara BiH”, navodi Amnesty International.
Preporučeno je da BiH poduzme učinkovite mjere kako bi osobe koje su preživjele seksualno nasilje i torturu imale jednak pristup pravdi i naknadi štete, i da “uskladi invalidnine među entitetima i kantonima”.
“Dok Federacija pruža određenu pomoć, Zakon o zaštiti civilnih žrtava rata Republike Srpske ne priznaje osobe koje su preživjele seksualno nasilje u ratu kao zasebnu kategoriju civilnih žrtava rata”, stoji u izvještaju.
U oba entiteta, civilne žrtve rata, uključujući preživjele ratnog seksualnog nasilja, nastavljaju da se suočavaju sa diskriminacijom u odnosu na ratne vojne invalide.
“Ovo se manifestuje u znatno nižim naknadama ‒ često u iznosu od 70 posto od maksimalne mjesečne naknade za ratne vojne invalide”, navodi Amnesty.
Ovaj dokument dostavljen je Komitetu uoči razmatranja trećeg periodičnog izvještaja o primjeni Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima u BiH.
