Subota, 22 Februara 2025.
Sedmični pregled našeg najboljeg materijala
_
Newsletter
Prijavom potvrđujete da imate više od 16 godina i slažete se da povremeno primate promotivne ponude za programe koji podržavaju novinarstvo Detektor.ba. Možete se odjaviti ili prilagoditi svoje postavke u bilo kojem trenutku.

This post is also available in: English

Tribunal je Petra Jojića, Vjericu Radetu i Jovu Ostojića optužio da su uticali na svjedoke u procesu protiv njihovog partijskog vođe Vojislava Šešelja, tako što su ih prijetnjama, ucjenama i mitom nagovarali da promijene iskaze ili da ne svjedoče.

Nalog za hapšenje, Tribunal je vlastima u Beogradu uputio u januaru 2015. godine, ali po njemu ni do danas nije postupljeno.

U podnesku, predsjedavajući Sudskog vijeća Alphons Orie podsjetio je da je još u avgustu 2015. konstatovano da “izostanak djelovanja Republike Srbije može biti protumačen samo kao nevoljnost da se sprovede nalog za hapšenje”.

Vijeće izvještava predsjednika suda da se ništa nije promijenilo i da “to što Srbija i dalje ne ispunjava svoje obaveze predstavlja ometanje pravde”.

U obraćanju predsjedniku Tribunala, Sudsko vijeće navodi i da se Srbija oglušila i o obavezu da svake dvije nedjelje izvjesti sudije o naporima koje ulaže da bi Jojić, Radeta i Ostojić bili uhapšeni. Posljednji takav izvještaj sudije u Hagu dobile su 18. maja ove godine.

Predsjednik Tribunala može Srbiju prijaviti Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih Nacija (UN) zbog nesaradnje. U slučaju troje radikala, to je već jednom učinio.

Viši sud u Beogradu odlučio je, ranije ove godine, da nema zakonskih osnova za hapšenje i izručenje troje radikala, zato što nacionalni zakon o saradnji sa Haškim tribunalom predviđa obavezu izručenja samo optuženih za ratne zločine, a ne i za nepoštovanje suda.

Sličnu argumentaciju prethodno je upotrijebila i Francuska, koja je odbila da izruči Tribunalu svoju državljanku Florence Hartmann, koja je bila osuđena na sedam dana zatvora zbog objavljivanja povjerljivih odluka suda iz procesa Slobodanu Miloševiću.

Hartmannova je, na kraju, uhapšena u Haagu na dan izricanja presude Radovanu Karadžiću i izdržala je dvije trećine kazne u zatvoru, poslije čega je oslobođena.

Podnoseći redovan izvještaj Savjetu bezbjednosti, u junu ove godine, predsjednik Tribunala Agius i glavni tužilac Serge Brammertz ocijenili su da Srbija odbija da sarađuje i izruči troje radikala. Oni su odbacili argumentaciju beogradskog suda, podsjećajući da su isti sudija i sud, prethodnih godina, u sličnim slučajevima, donosili odluke o izručenju optuženih za nepoštovanje suda, poput, na primjer, za još jednog člana SRS Ljubišu Petkovića, koji je potom bio osuđen na tri mjeseca zatvora.

Povezane vijesti
Saznajte više
Odluke o karantinima na ispitu zakonitosti
Krizni štabovi i institucije u Bosni i Hercegovini suočavaju se sa kritikama i optužbama za nepravilnosti kod određivanja karantina građanima koji su doputovali u državu iz inostranstva ili je cijelo njihovo naselje stavljeno u izolaciju.
Kako spriječiti negiranje genocida u Srebrenici – potrebe vs. stvarnost
Bosna i Hercegovina se približava 25. godišnjici srebreničkog genocida uz konstantno političko i institucionalno negiranje ovog zločina.