Subota, 22 Februara 2025.
Sedmični pregled našeg najboljeg materijala
_
Newsletter
Prijavom potvrđujete da imate više od 16 godina i slažete se da povremeno primate promotivne ponude za programe koji podržavaju novinarstvo Detektor.ba. Možete se odjaviti ili prilagoditi svoje postavke u bilo kojem trenutku.

Optužnicom se Krsmanović tereti da je podstrekavao na ubistvo advokata Muhidina Kape, svjedoka u predmetu u kojem je Krsmanović optužen za ratni zločin.

Tužilac Džermin Pašić pročitao je optužnicu koja tereti Krsmanovića da je od 4. februara do 17. juna 2015. godine, nakon što je Tužilaštvo BiH protiv njega podiglo optužnicu za ratni zločin, stupio u kontakt s Daliborom Vaskovićem s namjerom da spriječi Kapu da svjedoči protiv njega.

Prema optužnici, Krsmanović se u dva navrata sastao s Vaskovićem, kojem je za ubistvo Kape ponuđeno 50.000 konvertibilnih maraka (KM) ili putnički automobil.

Kada mu je Vasković lažno obećao da je voljan to učiniti, optuženi mu je ustupio sve relevantne detalje o životu svjedoka Kape, mjestima na kojima boravi, kretanju, njegovom vozilu, te iznosio prijedloge o načinu izvršenja ubistva.

“Ukradenim vozilom bi inscenirao saobraćajnu nesreću u kojoj bi Muhidina Kapu lišio života ili da ga otme i liši života”, rekao je tužilac Pašić.

Odbrana optuženog Krsmanovića je uložila primjedbu na nadležnost suda, predloživši da se predmet prenese na niži nivo.

Branilac Midhat Kočo je dodao da se treba imati u vidu inkriminacija koja se Krsmanoviću stavlja na teret i da se njemu sudi za ratni zločin u Okružnom sudu u Istočnom Sarajevu za znatno teže krivično djelo.

Odluka o nadležnosti će se donijeti naknadno. Za 27. septembar zakazano je saslušanje prvih svjedoka.

Vođenje postupka za ratni zločin protiv Krsmanovića je na prijedlog Tužilaštva BiH ustupljeno Okružnom sudu u Istočnom Sarajevu. Na teret mu je stavljeno da je u julu 1992. na području Sokoca opljačkao i zlostavljao civila Muhidina Kapu prilikom njegovog sprovođenja u policiju.

Povezane vijesti
Saznajte više
Odluke o karantinima na ispitu zakonitosti
Krizni štabovi i institucije u Bosni i Hercegovini suočavaju se sa kritikama i optužbama za nepravilnosti kod određivanja karantina građanima koji su doputovali u državu iz inostranstva ili je cijelo njihovo naselje stavljeno u izolaciju.
Kako spriječiti negiranje genocida u Srebrenici – potrebe vs. stvarnost
Bosna i Hercegovina se približava 25. godišnjici srebreničkog genocida uz konstantno političko i institucionalno negiranje ovog zločina.