Nedjelja, 23 Februara 2025.
Sedmični pregled našeg najboljeg materijala
_
Newsletter
Prijavom potvrđujete da imate više od 16 godina i slažete se da povremeno primate promotivne ponude za programe koji podržavaju novinarstvo Detektor.ba. Možete se odjaviti ili prilagoditi svoje postavke u bilo kojem trenutku.

Među dokazima su dokumenti koje je “Sberbank” Banja Luka dostavila Okružnom sudu u Banja Luci, među kojima je i analitička kartica, te nalozi za isplate i uplate na ime Srpko Vučenović kao i listing prometa za 2008. i 2009. godinu.

Kako je konstatovalo Tužilaštvo, u ovim dokumentima vidljivo je da su uplate na račun optuženog stizale od fizičkih lica iz Azerbejdžana, te da je on podizao manje iznose sukcesivno.

Prema riječima tužiteljice Elvire Stanojlović, Vučenović je na ovaj račun ukupno primio 99.957 dolara na ime lažne svrhe – “finansijska pomoć”.

Tužilaštvo je uložilo i interni nalog “Hypo Alpe Adria banke” za gašenje računa po nalogu Odjela za sprečavanje pranja novca.

Prema optužnici, Srpko Vučenović je od 2008. do sredine 2013. godine na račune otvorene u nekoliko banaka u Republici Srpskoj (RS), primio oko 2,2 miliona KM.

U optužnici je opisano da mu je novac, radi prikrivanja porijekla, uplaćen od njegove braće Bože i Milana Vučenovića protiv kojih se također pred Sudom BiH vodi postupak zbog trgovine ljudima i pranja novca, odnosno radne eksploatacije radnika iz BiH u Azerbejdžanu.

Navodi se da su uplate novca u različitim iznosima u eurima i dolarima vršene preko offshore kompanija sa Novog Zelanda, Paname, Velike Britanije i osoba iz Azerbejdžana, kojim je Srpko Vučenović između ostalog kupovao nekretnine i opremu.

Tužilaštvo je okončalo izvođenje dokaza, a Odbrana je konstatovala da neće izvoditi dokaze, jer “Optužba nije dokazala elemente krivičnog djela, kao niti umišljaj i znanje optuženog”.

Sudsko vijeće je odbilo dodatne dokaze predlagane od strane Tužilaštva BiH i zakazalo iznošenje završnih riječi obje strane za 19. septembar.

Povezane vijesti
Saznajte više
Odluke o karantinima na ispitu zakonitosti
Krizni štabovi i institucije u Bosni i Hercegovini suočavaju se sa kritikama i optužbama za nepravilnosti kod određivanja karantina građanima koji su doputovali u državu iz inostranstva ili je cijelo njihovo naselje stavljeno u izolaciju.
Kako spriječiti negiranje genocida u Srebrenici – potrebe vs. stvarnost
Bosna i Hercegovina se približava 25. godišnjici srebreničkog genocida uz konstantno političko i institucionalno negiranje ovog zločina.