Savić nije isplatio 30.000 maraka žrtvi silovanja

Dosuđeni rok za isplatu 30.000 maraka, a kao naplata nematerijalne štete, istekao je početkom maja ove godine.

Sljedeći korak je, kako su naveli u Sudu BiH, pokretanje izvršnog postupka pred ovom institucijom.

Zastupnica oštećene, advokatica Nedžla Šehić, pripremila je prijedlog za izvršni postupak i predat će ga danas, kao i zahtjev za utvrđivanje imovine osuđenog Savića.

Savićeva braniteljica, Nevenka Vitomir, potvrdila je da se on nalazi na izdržavanju kazne i da nema imovine na svoje ime, kao što je nije imao ni kada je donesena presuda.

“On sigurno nema ta sredstva. Ako nema, onda se postupak obustavi“, kazala je Vitomir, istaknuvši da nema drugih mjera koje mogu biti poduzete.

Prema zakonu, izvršni postupak može biti usmjeren na plate, penzije, bilo kakva primanja, na pokretnu ili nepokretnu imovinu. U toku izvršnog postupka, oduzima se imovina koja nije neophodna za život.

Ukoliko se ispostavi da Savić zaista nema imovinu, a i u presudi je naznačeno da je lošeg imovnog stanja, Šehić planira tužbu protiv Republike Srpske (RS), jer je osuđeni bio pripadnik Vojske Republike Srpske (VRS).

“Tu bi se morao voditi novi postupak, što će opet trajati“, rekla je Šehić.

Ona navodi da je prije par dana dobila informaciju da je na njen prijedlog u jednom drugom predmetu, prije podnošenja imovinskopravnog zahtjeva, Tužilaštvo BiH već utvrdilo imovinu za jednog od optuženih i da su stavili zabranu raspolaganja na tu kuću.

“To je pozitivan primjer rada, jer ako vi nećete obezbijediti imovinu onda je taj imovinskopravni zahtjev samo slovo na papiru“, pojašnjava Šehić.

Prethodnih godina, pravo na naknadu nematerijalne štete žrtve su mogle pokušati ostvariti u parničnom postupku nakon što se donese pravosnažna presuda u krivičnom postupku. U parničnom postupku, žrtve su morale imati advokate, plaćati troškove i ponovno prolaziti sudsku proceduru. One žrtve koje su u krivičnom postupku bile zaštićene, morale su ostati bez zaštitih mjera iako je odlukama Suda BiH određeno da su njihovi identiteti tajna narednih 30 ili više godina.

Iako postoji zakonska mogućnost da se pitanje nematerijalne štete rješava u toku krivičnog postupka, Sud BiH to nije radio. Obrazloženje Suda je bilo da, zbog dužine trajanja postupka i ekonomičnosti, oštećene upućuju na parnicu.

Krajem juna 2015. godine, Sud BiH ipak mijenja dotadašnju praksu te su dosuđeni prvi novčani iznosi. Slavko Savić je jedan od prvih pravosnažno osuđenih u čijoj se presudi navodi da je dužan u roku od 90 dana žrtvi silovanja isplatiti novčani iznos za pretrpljeni strah i nečovječno postupanje.

Prema drugostepenoj presudi iz februara ove godine, on je uz prijetnju oružjem, u maju i junu 1993. godine, dva puta odveo zaštićenu svjedokinju ispred porodične kuće na stanicu Krivoglavci u Semizovcu (općina Vogošća), naredivši joj da se skine i oralno ga zadovoljava, a zatim ju je silovao u svom automobilu.