This post is also available in:
U optužnici se navodi da je Aćimović, u periodu od 14. do 16. jula 1995. godine, svjesno pružio pomoć članovima udruženog zločinačkog poduhvata, čiji je cilj bio da zatvore i ubiju vojno sposobne muškarce bošnjačke nacionalnosti iz srebreničke enklave.
Prema optužnici, Aćimović je u julu 1995. postupio po naredbi komande Zvorničke brigade i Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) da se Srebreničani iz škole u Roćeviću (općina Zvornik), s povezima na očima i zavezanim rukama, odvedu na lokaciju koju je sam izabrao – šljunkaru na obali rijeke Drine u Kozluku, gdje su ubijeni.
“Kao komandant Drugog bataljona Zvorničke brigade, Aćimović je znao da se zarobljeni nalaze u školi, postupio je po naredbi komande Zvorničke brigade da odredi vod vojnika koji će izvršiti strijeljanje, naručio tri sanduka sa po 1.000 metaka municije, te našao kamione kojima će prevesti zarobljenike do šljunkare u Kozluku, gdje su svi pobijeni”, kazao je tužitelj Ibro Bulić.
On je dodao da je Aćimović svjesno godinama gradio alibi heroja koji se suprotstavio naredbi da se ubiju zarobljeni Bošnjaci.
“Ustvari, on je angažirao vozače kamiona, našao dobrovoljce koji će strijeljati, naredio da im se donese hrana i piće. Bio je prisutan na mjestu na kojem je ubijeno najmanje 1.040 muškaraca i dječaka Bošnjaka. Među njima je bio 12-godišnji dječak koji je molio da ga ne ubiju, a ipak je strijeljan. Nakon toga, njihova tijela su zakopana u pješčana udubljenja kao masovne neobilježene grobnice”, naveo je Bulić.
Obrana Srećka Aćimovića odbacila je sve navode iz optužnice tvrdeći kako je Aćimović jedan od rijetkih koji se u julu 1995. godine usprotivio naređenju da se zarobljeni Bošnjaci strijeljaju i zakopaju u masovne grobnice.
Prema Obrani, Aćimovića već godinama zbog odbijanja naredbe za strijeljanje i svjedočenja o ovom slučaju u Haagu pokušavaju diskreditirati branitelji Vujadina Popovića i Drage Nikolića, nadređenih iz Zvorničke brigade koji su osmislili i naredili egzekucije zarobljenika.
“Popović je sve naredio. On je osmislio da se naređenja o strijeljanjima zarobljenika iznose usmeno da ne bi ostao pisani trag. Nakon što se usprotivio strijeljanju, život mu je bio u opasnosti. Nakon rata, Aćimović je o tome svjedočio nekoliko puta, čak i u Haagu. Sve od tada traju pokušaji njegove diskreditacije. On nema veze sa Kozlukom, njegov bataljon tamo nije imao ingerencije niti je mogao organizirati nabavku kamiona i municije. To su radili bezbjednjaci njegove brigade”, istakao je branitelj Dragan Gotovac.
Haški tribunal osudio je Vujadina Popovića na doživotni zatvor za genocid počinjen u Srebrenici, a Dragu Nikolića na 35 godina.
Nastavak suđenja zakazan je za 9. mart.
