Utorak, 1 jula 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Predsjednik Theodor Meron naveo je da odbija Orićev zahtjev da se žali jer Odbrana “nije pokazala da je u odluci došlo do greške u tumačenju zakona”.

Zahtjev Orićevih advokata da se postupak protiv njega pred Sudom BiH za ratne zločine počinjene na području Bratunca i Srebrenice obustavi jer mu je u Haagu već suđeno za ista djela, odbio je u decembru prošle godine sudija Mehanizma za međunarodne tribunale u Haagu Liu Daqun.

Daqun je naveo da je Orić u Haagu oslobođen krivice po komandnoj odgovornosti u Srebrenici, dok mu se u BiH na teret stavlja da je lično ubio jednu osobu u selu Zalazje, kao i da je s još jednim pripadnikom ABiH učestvovao u ubistvima dvije osobe u selu kod Bratunca, što znači da su predmeti “potpuno različiti”.

Orićeva Odbrana je zatražila da joj se dozvoli žalba na ovu odluku, istaknuvši da je došlo do nepravilnosti u radu tužilaca, kao i da su haški istražioci imali sve dokaze u vezi s predmetom pred Sudom BiH dok je trajao postupak u Tribunalu.

Međutim, Meron je u odluci naveo da stavovi Odbrane ipak ne pokazuju da se radi o istim ili sličnim djelima.

“Razmatrajući podnesak Orićeve Odbrane, smatramo da on ne pokazuje da je u odluci došlo do pogrešne procjene jer se radi o dva postupka koja se suštinski razlikuju”, naveo je Meron.

Orić je 2008. u Haagu oslobođen krivice, a suđenje pred Državnim sudom počelo je krajem januara ove godine.

Najčitanije
Saznajte više
Šojić i Jokić
Uložene žalbe na presudu Draganu Šojiću
Državno tužilaštvo i Odbrana Dragana Šojića, bivšeg direktora Službe za zajedničke poslove institucija Bosne i Hercegovine, uložili su žalbe na drugostepenu presudu kojom je osuđen na deset mjeseci zatvora i 5.000 maraka novčane kazne za zloupotrebu položaja ili ovlaštenja.
Domaće institucije trebaju preuzeti veću odgovornost u procesu pronalaska nestalih
Traganje za nestalim osobama je investicija u budućnost, a Bosna i Hercegovina treba osnažiti svoje kapacitete i osamostaliti se na putu ka pronalasku onih za kojima se više od tri decenije nakon ratnih sukoba traga, rečeno je tokom panel-diskusije o potrazi za nestalim.