Petak, 3 oktobra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Predsjednik Theodor Meron naveo je da odbija Orićev zahtjev da se žali jer Odbrana “nije pokazala da je u odluci došlo do greške u tumačenju zakona”.

Zahtjev Orićevih advokata da se postupak protiv njega pred Sudom BiH za ratne zločine počinjene na području Bratunca i Srebrenice obustavi jer mu je u Haagu već suđeno za ista djela, odbio je u decembru prošle godine sudija Mehanizma za međunarodne tribunale u Haagu Liu Daqun.

Daqun je naveo da je Orić u Haagu oslobođen krivice po komandnoj odgovornosti u Srebrenici, dok mu se u BiH na teret stavlja da je lično ubio jednu osobu u selu Zalazje, kao i da je s još jednim pripadnikom ABiH učestvovao u ubistvima dvije osobe u selu kod Bratunca, što znači da su predmeti “potpuno različiti”.

Orićeva Odbrana je zatražila da joj se dozvoli žalba na ovu odluku, istaknuvši da je došlo do nepravilnosti u radu tužilaca, kao i da su haški istražioci imali sve dokaze u vezi s predmetom pred Sudom BiH dok je trajao postupak u Tribunalu.

Međutim, Meron je u odluci naveo da stavovi Odbrane ipak ne pokazuju da se radi o istim ili sličnim djelima.

“Razmatrajući podnesak Orićeve Odbrane, smatramo da on ne pokazuje da je u odluci došlo do pogrešne procjene jer se radi o dva postupka koja se suštinski razlikuju”, naveo je Meron.

Orić je 2008. u Haagu oslobođen krivice, a suđenje pred Državnim sudom počelo je krajem januara ove godine.

Najčitanije
Saznajte više
Međunarodna naučna konferencija”Kirminalistika kriminologija i sigurnosne studije u 21. stoljeću”. Foto: Detektor
Nauka kao stub razvoja društva i alat za borbu protiv stranih uticaja i sigurnosnih prijetnji
Vidljiv uticaj Rusije kroz medije i političke instrumente na zemlje Zapadnog Balkana, među kojima je i Bosna i Hercegovina, te upitna sigurnost graničnih prelaza zbog manjka graničnih policajaca samo su neki od izazova na kojima treba raditi i akademska zajednica kroz obrazovanje i razvoj kritičkog mišljenja, poručeno je s Međunarodne naučne konferencije u Sarajevu.
Pokrenuto skupljanje donacija za sigurnu kuće za LGBTIQ+ osobe u BiH
Bez Sigurne kuće, mnoge osobe iz LGBTIQ+ zajednice bi bile u ozbiljnom riziku od povratka u nasilno okruženje, beskućništva, retraumatizacije, poručuju iz Fondacije koja je jedino ovakvo sigurno mjesto otvorila u Bosni i Hercegovini i trenutno se suočavaju sa finansijskom krizom, te su primorani tražiti donacije.